Osiguranje od rizika poplave

Nezapamćene kiše i pop­lave koje su uslijedile po­nu­kale su mnoge koji su ugro­ženi da razmisle o osiguranju i rizika poplave. Tako je i naš čitatelj K. J. iz L., vidjevši što se događa, i u očekivanju „sigurnog plavljenja“, otišao kod osiguratelja u Z. i zatražio sklapanje ugovora o osiguranju svoje vikendice s uključenim rizikom poplave, kao bi se bar donekle osigurao od prijeteće štete na zgradi i namještaju. Osigu­ra­telj ga je odbio pozivom na čl. 922. st.3. Zakona o ob­vez­nim odnosima, što je čita­telja jako naljutilo i iznerviralo, te je otišao kod drugog osiguratelja gdje mu je vi­kendica i namještaj u njoj primljen u osiguranje. Na svu sreći nije došlo do pop­lave, jer su mještani uspjeli otkloniti opasnost postav­ljanjem zaštitnog zida s vrećama pijeska. Tko je od ta dva osiguratelja u pravu, pita K. J., i može li tužiti prvog osiguratelja koji je odbio sklopiti osiguranje.

Članak 922. St. 3. Zakona o obveznim odnosima, na ko­ji se pozvao prvi osiguratelj, kaže: „Ugovor o osiguranju ništetan je ako je u trenutku njegovog sklapanja već nastao osigurani slučaj ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili je već tada bila prestala mogućnost da on nastane”. Prema tome, taj osiguratelj se samo pozvao na jasnu odredbu Zakona: ako je bilo očito da će do poplave doći, ili je poplava već bila u nastajanju - ugo­vor koji bi se sklopio bio bi ništetan.

 

Bitna značajka koju mora ispunjavati rizik/opasnost ko­ja se osigurava jeste neiz­vjesnost njenog ostvarenja. Ako je sigurno da će se opasnost realizirati - rizik nije osigurljiv. Ovo su kogentne (prisilne) odredbe Zakona od kojih ugovaratelj i osiguratelj ne mogu odstupiti i ugovoriti nešto drugo. Da li je u trenutku sklapanja ugo­vora o osiguranju postojala sigurnost ili velika vjero­jatnost da će se rizik poplave i ostvariti - stvar je ocjene konkretnih okolnosti u tre­nutku sklapanja ugovora o osiguranju. U ocjeni bi po­mogla izvješća o tome u ko­joj je fazi bila opasnost od poplave, da li se voda već počela izlijevati i plaviti susjedne objekte ili je bilo oči­gledno, odnosno vrlo vjero­jatno da će se to svakog trenutka dogoditi.

To što se u konačnici nije dogodio osigurani slučaj, jer su preventivne mjere spri­ječile njegovo nastajanje, ne mijenja bit rizika poplave koji je prijetio osiguranoj vikendici. K. J. ne može tužiti osiguratelja zbog odbijanja sklapanja ugovora o osiguranju, jer ne postoji zakonska obveza po kojoj bi osiguratelj morao sklopiti ugovor o osiguranju od poplave. Svoje odbijanje sklapanja ugo­vora ne mora ni ob­razložiti.