Kako su naši osiguratelji poslovali u prošloj, 2003. g.? Sudeći prema podacima Direkcije za nadzor - dobro. Ukupno zaračunata premija iznosi 6.067.042 tisuća kuna, što je u odnosu na 2002. g., kad je iznosila 5.578.807 tisuća kuna, povećanje od 8,8%. Povećanje ukupno zaračunate premije za gotovo 500 milijuna kuna zaista se može smatrati vrlo značajnim uspjehom. Ako pogledamo strukturu zaračunate premije, vidimo da osiguranje života iznosi 1.351.519 tisuća kuna i rasla je po stopi od 17,3% u odnosu na 2002. g. Dvjestotinjak milijuna nove premije životnih osiguranja pokazuje da se naši ljudi polako navikavaju na poseban vid osiguranja, sa štednjom, što će se sigurno nastaviti i u idućim godinama, polako se približavajući europskim standardima po kojima životno osiguranje čini preko 60% (kod nas je to sada 22,3%) ukupne premije osiguranja. Uostalom, pripis dobiti koju su osiguratelji najavili svojim osiguranicima od šezdesetak milijuna kuna bit će dodatni stimulans toj vrsti osiguranja. Ipak, još uvijek je najveća premija plaćena za osiguranje motornih vozila, kod kojih obvezno osiguranje sudjeluje u ukupno zaračunatoj premiji sa 32,3%, a kasko osiguranje s 11,8%, ili ukupno osiguranje motornih vozila - 44,1%, dakle gotovo polovicu ukupne premije. Na tržištu je djelovalo 24 osiguravajuća društva i jedno reosiguravajuće društvo. Od toga je u većinskom vlasništvu stranaca točno polovica, dakle, 12 društava (Addenda, Allianz, Basler životno, Basler neživotno, Generali životno, Generali neživotno, Grawe, Helios, Merkur, Triglav, Uniqua i Kvarner Wiener Stadtische). Na ljestvici i dalje vodi Croatia osiguranje s 43,5% udjela u ukupnom tržištu. Slijede Euroherc sa 10,3%, Allianz s 7,5%, Jadransko osiguranje s 6,5%, Zagreb osiguranje s 5,5 i Grawe sa 5,3%. Ova šestorka drži 78% hrvatskog tržišta osiguranja. U životnom osiguranju stranci imaju bolju poziciju, pa među prvih pet mjesta zauzimaju 3 mjesta (Grawe, Croatia, Allianz, Merkur, Zagreb). Njima valja zahvaliti i opisani razvoj životnih osiguranja, jer su na vrijeme spoznali važnost životnih osiguranja i time pokazali i domaćim osigurateljima (Croatia, Zagreb) kojim putem valja ići. Interesantno je i to da gotovo polovica osiguratelja (12) zauzimaju ispod 1% u ukupnom portfelju hrvatskog osiguranja. Neka od njih bilježe pad ukupne premije u 2003. g. (Atlas, Aurum, Helios), što treba pripisati njihovom traženju puta kojim zauzeti bolju poziciju. Činjenica da niti u 2003. g. niti jedan osiguratelj nije dospio pod stečaj pokazuje da osigurateljni sektor, kao dio financijskog sektora, i dalje ima sigurnost, što će mu sigurno pomoći u razvoju i što će povjerenje građana u osiguranje ojačati. Osigurateljni sektor već sada predstavlja sa svojim tehničkim rezervama izvrstan investicijski potencijal, a povezivanje s bankama odnosno raznim fondovima čini ga vrlo važnim činiteljem financijskog tržišta. Time se pokazuje i ispravnost politike Države da pojedine vidove osiguranja stimulira poreznim olakšicama. Naravno, i za osigurateljni sektor slijede vjerojatno bolni trenuci približavanja Europskoj uniji, koje će osjetiti kroz prilagodbu naših propisa europskim, posebno u dijelu koji se odnosi na temeljni kapital, na jamstveni kapital, prag solventnosti, nadzor itd. Posljedica će biti pad broja osiguratelja i okrupnjavanje kroz prodaju ili integraciju manjih (domaćih) osiguratelja.