Naš čitatelj E.R. žali se da u ovoj rubrici obrađujemo isključivo probleme osiguranja vezane uz motorna vozila, a da njegovo pitanje o osiguranju zgrade čeka već duže vrijeme na odgovor. Točno je da je tema osiguranja motornih vozila vladajuća u ovoj kolumni, ali to je isključivo zbog toga što su i pitanja čitatelja uglavnom iz te problematike. No, rubrika je svakako otvorena i za ostale vidove osiguranja, pa i za probleme oko osiguranja zgrada. Dakle, naš čitatelj konstatira da su ova ljetna vremena s čudnim temperaturama i još čudnijim oscilacijama i promjenama svakodnevnih klimatskih uvjeta, opasnosti od neverina i ostalih vrsta nedaća, vrlo realne i da su im posebno izložene zgrade. Svoju kuću "ispod Učke" nema osiguranu, a zastupnik osiguranja mu je predložio osiguranje od opasnosti požara i drugih opasnosti. Interesira ga što to znači "drugih opasnosti" i nije li tu zamka u koju ga agenti osiguravajućih društava žele uhvatiti. Stvar ne bi bila tako problematična da je naš čitatelj uzeo Uvjete osiguranja zgrada od požara i nekih drugih opasnosti i pročitao ih. Naime, osiguranje zgrada je dobrovoljno, svaki osiguratelj ima svoja pravila odnosno uvjete osiguranja, u kojima definira od čega se zgrada osigurava, odnosno, koje rizike (opasnosti) prihvaća u pokriće. Tako se određuje i što su to "neke druge opasnosti", Ne radi se o nikakvoj zamci, već o uobičajenoj praksi svih osiguratelja da uz osnovnu opasnost "požar" osiguravaju i druge, također osnovne opasnosti, koje u nazivu osiguranja ne spominju. Tako se uobičajeno uz osiguranje od požara uključuju opasnosti: udar groma, eksplozija, oluja, grad (tuča), udar vlastitog motornog vozila ili radnog stroja, pada i udara zračnih letjelica, manifestacija i demonstracija. Izraz "osnovna opasnost" znači da ih osiguratelj osigurava bez posebnog ugovaranja i bez posebnog doplatka na premiju. No, onaj tko želi još sigurniju osigurateljnu zaštitu, uz gore nabrojene osnovne opasnosti može posebno ugovoriti i uz plaćanje posebnog doplatka na premiju zaštititi se od tzv. dopunskih rizika u koje uglavnom svrstavamo: poplavu i bujicu, klizanje tla i odronjavanje zemljišta, snježnu lavinu, istjecanje tekućine, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Vlasnik kuće će iz nabrojenih dopunskih opasnosti ocijeniti koje su mu moguće prijetnje i izabrati odnosno osigurati one koje se zaista mogu, ovisno i o položaju zgrade odnosno njene prirodne okoline, dogoditi. Dakle, ne mora osigurati sve nego bira koju odnosno koje želi uključiti. Nadalje, u uvjetima osiguranja točno je definirano što znači pojedina opasnost, odnosno što se neće smatrati osiguranim rizikom. Primjerice, požarom se u osigurateljnom smislu smatra vatra nastala izvan određenog vatrišta ili ona koja je ovo mjesto napustila i sposobna je širiti se dalje svojom vlastitom snagom. Vatra koja ne ispuni ove uvjete ne smatra se u osigurateljnom smislu požarom i nije osigurani rizik. Tako se, opet primjera radi, ne smatra požarom i osiguratelj neće platiti štetu na stvarima nastalu zbog izlaganja predmeta vatri i toplini (glačanje, sušenje, prženje, pečenje, bacanje u štednjak i sl.), osmuđenjem, progorijevanjem od cigarete, žeravice, svjetiljke i tomu slično. Dakle, ako nemate povjerenje u zastupnika i njegovo nagovaranje da se osigurate, pročitajte prethodno uvjete osiguranja koje vam je dužan predati.