Naš čitatelj Z.I. žali se da mu je ljetos talijanska jahta, prilikom uplovljavanja u luku u R.-u i privezivanja na vez u luci, oštetila brodicu (veća ogrebotina na boku plastične barke s potpuno oguljenim lakom i probijanje plastike uz sjedište vesla, zbog čega je nastala rupa u plastici). Štetu je popravio (račun na 3.567,00 kuna priložen) i prijavio jednom našem osiguratelju, koji mu je, nakon kontaktiranja s talijanskim osigurateljem, izjavio da štetu ne može isplatiti, jer talijanski osiguratelj (kojega je naveo vlasnik jahte, ali mu nije dao (fo)kopiju police osiguranja) ne želi dati osigurateljno pokriće, uz obrazloženje "da gospodin nije platio premiju osiguranja). Kome se obratiti radi ostvarenja svoga prava, pita se Z.I. Problem kojega navodi naš čitatelj, nažalost, nije usamljeni slučaj. Naime, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne Novine br. 151/2005, čl. 41.) propisuje obvezu vlasnika brodice odnosno jahte" čija je snaga porivnih strojeva veća od 15 kW, a koja po propisima o registraciji brodica mora biti upisana u očevidnik brodica odnosno jahti " da sklopi ugovor o obveznom osiguranju od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. No, za razliku od motornog vozila, obveza se odnosi samo na pokriće šteta nastalih trećim osobama uporabom brodice/jahte zbog "smrti, tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja". Odredba o obveznom osiguranju odgovornosti vlasnika brodice/jahte odnosi se na domaće, ali i na inozemne brodice/jahte. Stranac mora imati valjani ugovor o osiguranju koji pokriva njegovu odgovornost u smislu propisa Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Kontrolu postoji li valjano osigurateljno pokriće u smislu Zakona - vrši nadležna lučka kapetanija. Naknadu štete od inozemne brodice/jahte oštećeni ima pravo potraživati od Hrvatskog ureda za osiguranja, a to može učiniti i posredstvom nekog našeg osiguratelja, koji će predmet obraditi i riješiti u ime i za račun Hrvatskog ureda za osiguranje. Međutim, kako iz gore citirane odredbe Zakona proizlazi da oštećena treća osoba nema pravo tražiti naknadu štete na svojoj oštećenoj barci, a koja se sastoji samo od oštećenja barke, osiguratelj kojemu se naš čitatelj obratio vjerojatno zahtjev za naknadu štete nije ni proslijedio Hrvatskom uredu za osiguranje, već je pokušao od talijanskog osiguratelja dobiti pokriće za štetu na čitateljevoj barci. Kako talijanski osiguratelj to pokriće nije dao (možda je ugovorom o osiguranju isključena šteta na stvarima ili je ugovor zbog neplaćanja premije prestao vrijediti), oštećeni čitatelj naknadu štete ne može tražiti od našeg osiguratelja, a niti od Hrvatskog ureda za osiguranje. Ostaje mu jedino pravo tražiti naknadu štete izravno od vlasnika talijanske brodice. U ovakvim slučajevima najbolje je odmah tražiti privremenu mjeru zabrane isplovljavanja dok se ne naplati uzrokovana šteta. Ovako, naknadno traženje naknade od vlasnika inozemne jahte dugotrajan je, kompliciran i skup postupak, koji će zasigurno kod manjih šteta obeshrabriti oštećenoga, s obzirom na neizvjesnost krajnjeg uspjeha.