Naš čitatelj Mate J., koji živi i radi u Njemačkoj, posjetio je u kolovozu ove godine rodni otok. Naravno, došao je svojim vozilom njemačke registracije. Prigodom ukrcaja na trajekt, odnosno, prigodom parkiranja vozila u unutrašnjosti trajekta, u njegovo zaustavljeno vozilo, s lijeve bočne strane, udario je jedan vozač kombija slovenskih registarskih oznaka i nanio mu oštećenje u obliku dublje ogrebotine preko obadvoje vrata. Pozvan je predstavnik "Jadrolinije" da sačini zapisnik. U zapisniku štetnik je izjavio da se nipošto ne osjeća krivim za štetu, jer je parkirao vozilo točno prema uputama člana posade koji je insistirao da se kombi parkira baš u taj prostor, iako je bilo očigledno da je prostor preuzak za normalno parkiranje. Šteta popravljena u Njemačkoj iznosi 2.456 eura. Komu se obratiti s odštetnim zahtjevom, a da ga se predugo "ne voza", pita se g. M.J. Doista nema razloga za "dugo vozanje". Radi se o šteti nastaloj uporabom motornog vozila. Odgovornost štetnika, vozača slovenskog kombija, prosudjuje se, sukladno odredbama hrvatskog Zakona o obveznim odnosima, po načelu krivnje. To znači da se mora utvrditi da je počinitelj napravio grešku ne poštujući prometna pravila sigurne vožnje. Činjenica da se nezgoda dogodila na trajektu ništa ne mijenja na stvari. Naime, prema propisima o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, obvezno osiguranje pokriva štete koje se dogode na javnoj cesti, ali i na površinama koje su s njom izjednačen, odnosno, na površinama na kojima se obavlja promet. Stalna je sudska praksa da je trajektna vožnja samo nastavak cestovne vožnje. prema tome i na trajektu vrijede prometna pravila. To što je, navodno, član posade trajekta tražio da vozač kombija parkira na točno odredjenom mjestu ne oslobadja od odgovornosti vozača kombija. Niti se njegova kriva procjena mogućnosti parkiranja može poništiti navodnim nalogom člana posade o parkiranju vozila baš na to mjesto. Član posade, zadužen za razmještaj vozila po trajektu, prvenstveno vodi računa o sigurnosti trajekta i plovidbe, i u tom smislu mora voditi brigu o pravilnom rasporedu tereta (konkretno motornih vozila). Dakle, oštećenom g. Mati naknadu štete mora platiti štetnik - vozač kombija slovenske registracije i/ili njegov osiguratelj kod kojega ima sklopljen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. No, kako se radi o vozilu strane, slovenske, registracije, oštećeni može naknadu štete tražiti od Hrvatskog ureda za osiguranje (Zagreb, Martićeva 73), koji po Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, jamči za štete koje na području Republike Hrvatske uzrokuju vozila inozemne registracije. Što se tiče pitanja ima li pravo na naknadu zbog nekorištenja vlastitog vozila (za četiri dana koliko je bio na popravku), odgovor je da se to rješava primjenom hrvatskog prava, a to znači da nema pravo na naknadu zbog nekorištenja vozila, osim, jasno, ako mu vozilo služi za obavljanje kakve djelatnosti, dakle, ako je zbog nekorištenja vozila izgubio kakav prihod.