Sukladno odredbama Zakona, otpremnina se ne može odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne (bruto!) plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca
Ukoliko radniku otkazujete ugovor a radu, a za isto krivicu ne snosi radnik, moguće je da ste mu obvezni isplatiti otpremninu. Isto je propisano čl. 126. Zakona o radu, a kao bitan uvjet istaknut je neprekidni rad radnika kod poslodavca od najmanje dvije godine.
Sukladno odredbama Zakona, otpremnina se ne može odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne (bruto!) plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Tako utvrđeni ukupan iznos otpremnine ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
Međutim, ono što uvijek treba imati na umu je i činjenica da za radnika uvijek vrijede povoljniji uvjeti, ako su isti propisani zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pa bez obzira na prethodni navod, ukupni iznos otpremnine može (ili čak i mora) iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća.
Kada radnik u posljednja 3 mjeseca nije primao plaću već naknadu plaće po posebnom propisu, tada se iznos otpremnine određuje prema iznosu plaće koju bi radnik primio da je radio u razdoblju koje služi kao temelj za određivanje prava na otpremninu.
Neoporezivi iznos otpremnine, u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, iznosi 6.500 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Na sve iznose iznad toga, obračunavaju se propisane obveze kao i pri isplati plaće budući da se takva isplata smatra dohotkom od nesamostalnog rada.
Neoporezivu otpremninu moguće je isplatiti i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumno, međutim, tu se ne radi o „klasičnom“ sporazumnom raskidu, nego o slučaju u kojem se radi o kolektivnom višku radnika pri čemu se postigne sporazum između radnika i poslodavca na prijedlog poslodavca, često i uz posredovanje radničkog vijeća. U javnosti se takve otpremnine često nazivaju „poticajnima“.
Ukoliko se isplaćuje samo neoporeziva otpremnina, JOPPD se podnosi na dan isplate, a najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca, dok ukoliko se istovremeno isplaćuje i neoporeziva i oporeziva otpremnina, JOPPD se podnosi na dan isplate odnosno najkasnije sljedeći radni dan.
