Uvriježena legenda kaže da je perece osmislio jedan svećenik davne 610. godine u samostanu na području današnje sjeverne Italije. Od ostataka tijesta za kruh radio je trake i oblikovao ih tako da podsjećaju na ruke sklopljene u molitvi

Nedavno sam u jednoj pivovari prvi put uz pivu jela i perec. Veliki perec, zlatno smeđe boje, hrskave korice i mekane unutrašnjosti, posipan krupnom solju i sjemenkama kima. Toliko mi se svidjelo da sam morala to i sama isprobati.

Perec je vrsta slanog peciva, tradicionalno se priprema od dizanog tijesta s bijelim brašnom. Obično su preliveni smjesom od brašna, soli i vode. Već su dugo dio kulinarske tradicije na prostorima Srednje Europe, iako su zbog svog atraktivnog izgleda i okusa stekli popularnost po čitavom svijetu. Hrvatski naziv „perec" dolazi od njemačke riječi „brezel”. Osim u svježem obliku, pereci se prodaju i u trgovinama kao dugotrajno pecivo u vrećicama (slani štapići u obliku pereca).

Uvriježena legenda kaže da je perece osmislio jedan svećenik davne 610. godine u samostanu na području današnje sjeverne Italije.

Od ostataka tijesta za kruh radio je trake i oblikovao ih tako da podsjećaju na ruke sklopljene u molitvi. Peciva je dijelio djeci koja bi uspješno upamtila molitve. „Pretiola“ (lat. malena nagrada), kako ih je nazvao, postala je „bracchiola“ (malene ruke), a povijesnim je putevima stigla na područja današnje Austrije i južne Njemačke, postavši njemački „bretzel“.

Mnogi perece smatraju korizmenom poslasticom, s obzirom da su napravljeni samo od brašna, vode i soli, bez mliječnih proizvoda ili jaja. Također, pereci su dobili dodatno duhovno značenje jer se smatra da tri rupe predstavljaju Presveto Trojstvo - Oca, Sina i Duha svetoga. Običaj se ubrzo širio iz Italije u ostatak Europe i  postao je simbol dugog života i blagostanja.

Tajna smeđe korice i mekane, slatkaste sredine pivskih peciva i pereca je u tome što se tijesto prije pečenja kuha u lužnatoj otopini. Inače se za to koristi pekarska lužina, no u kućnim uvjetima za to nam može poslužiti soda bikarbona koja podiže ph vrijednost čime se postiže efekt želatinoznosti na korici, a onda kod pečenja ona postaje smeđa.

Pereci i peciva odlično pašu uz kriglu pive i neki namaz, bilo od sira, ribe ili čak čvaraka.

Inače se u tijesto za pivska peciva i perece ne stavlja piva, no ovo moje tjesto ga sadrži i samo poboljšava okus, a pereci nemaju onaj klasičan oblik pereca jer su ih moja djeca oblikovala.

 


SASTOJCI:

- 325 ml svijetlog piva

-1 žlica šećera

- 2 žličice soli 

- 1 suhi kvasac 

- 75 g maslaca 

- 250 g glatkog brašna 

- 375 g oštrog brašna 

- ulje za premazivanje 

- 4-5 žlica sode bikarbone 

- 1 žumanjak 

- 1 žlica krupne soli 

- sjemenke kima, maka, sezama po želji

 

PRIPREMA:

U pivu dodajte sol, šećer i kvasac. Promiješajte i ostavite da stoji desetak minuta. Dodajte otopljeni maslac i brašno pa zamijesite glatko tijesto koje se neće lijepiti. Oblikujte kuglu, nauljite i ostavite pokriveno dok se tijesto ne udvostruči. Tijesto izvadite na lagano nauljenu podlogu i podijelite na 8 – 10 jednakih dijelova. Svaki dio razvaljajte u dugačku traku i savinite u obliku pereca ili u kuglice za peciva.

U posudu promjera oko 20 cm ulijte vodu i  stavite na vatru, pa kada zakuha, maknite s vatre i dodajte sodu bikarbonu, reakcija je burna pa pazite. Vratite na vatru pa perece i peciva, svaki zasebno, prvo stavite na šupljikavu žlicu, uronite u vodu i kuhajte 30-ak sekundi. Potom ih lagano ocijedite i posložite na lim za pečenje obložen papirom za pečenje.

Žumanjak razmutite i premažite perece i peciva. Pospite ih krupnom solju i sjemenkama i stavite u prethodno zagrijanu pećnicu na 190°C. Pecite ih oko 15 minuta ili dok ne dobiju lijepu zlatnu boju. Kada su gotova, možete ih premazati maslacem ili mašću.