Uskoro ću uroniti u deveto desetljeće života i pojavili su se problemi koje svi vole strpati pod staračke i krive aterosklerozu. Moj problem je da su me noge počele slabo slušati odnosno nakon nekog vremena, osobito na uzbrdici, moram nakratko zastati.
Na više mjesta našao sam da je to intermitentna klaudikacija. Zanimljivo da općenito imam malo znakova ateroskleroze. Zbog oticanja gležnjeva u mirovanju i stajanju naslućujem da bi vene mogle biti uzrok. Ujutro, odmah nakon ustajanja, nemam otečene gležnjeve.
Rezoniram ovako: Srce u sistoli potiskuje krv kroz nožne arterije i dalje podižući krv u venama. Ali, za vrijeme dijastole se krv iz vena zbog neispravnih venskih zalistaka vrati šireći oslabljene stijenke vena. U narednoj sistoli srce se mora dodatno angažirati da potjera krv zaostalu zbog lošeg venskog sustava nogu. Ta zaostala krv je već u prošloj sistoli predala hranu i kisik pa je sada „prazna“, a to bude uzrok loše ishranjenosti mišića. Je li moja logika ispravna ili se radi o „kako si mali Ivica zamišlja“? Postoji li za slučaj klaudikacije neka terapija odnosno pomoć?
Čitatelj Burze je naveo svoje zdravstvene probleme koji se odnose na problem otežanog hodanja, otoka nogu u večernjim satima koji nestaju ujutro. Posebno je naveo da se simptom otežanog hodanja pojačava kada hoda uzbrdo. Pacijent nije napisao ima li prilikom hodanja uzbrdo samo probleme s nogama ili su ti problemi praćeni ubrzanim disanjem, osjećajem stezanja u predjelu srca. Nemamo podatak ni o krvnom tlaku. Naime, ovi simptomi mogu biti rezultat problema i sa srcem. To se onda naziva srčani otoci.
Kada je u pitanju oslabljena bubrežna funkcija, onda su otoci na stopalima, gležnjevima i potkoljenicama stalno prisutni.
Kod srčanih otoka karakteristično je da su najviše prisutni navečer, a da ih ujutro nema.
Kod intermitentne klaudikacije treba prvo razjasniti osnovne principe. Naime, pojava ovih simptoma veže se za oslabljenu opskrbu arterijske krvi u donjim ekstremitetima.
Uzrok ovome je vezan za neadekvatni dotok arterijske krvi koji ima više uzročnika, a među ostalim su to aterosklerotične promjene krvnih žila.
Intermitentna klaudikacija se javlja kod smanjenja protoka većih arterija. Kako, dakle, dolazi do intermitentne klaudikacije?
Uloga krvotoka je da do svake stanice u tijelu dostavi hranjive supstance i kisik, a da nakon metaboličkih procesa iz tih stanica odnese otpadne produkte metabolizma. Kada se uspori taj proces dolazi do većeg nakupljanja otpadnih produkata metabolizma koji se onda manifestira kao otežano hodanje praćeno s bolovima u mišićima donjih ekstremiteta.
Nakon odmora ti se sustavi popravljaju i osoba može nastaviti s hodanjem. Prava intermitentna klaudikacija se može dijagnosticirati ako pacijent ima navedene probleme kada hoda po ravnom, a javlja se u lakšim oblicima kada prijeđe 500 do 1000 koraka. U težim oblicima bol nastaje već nakon 100 koraka i manje. Najteži oblici praćeni su bolovima i u mirovanju.
Točna dijagnoza se može utvrditi nakon pregleda protoka krvi u nogama, a za to postoji više metoda. Nakon toga, ovisno o utvrđenom stanju, mogu se primijeniti kirurške i/ili konzervativne metode.
Našem čitatelju preporučujem da uradi osnovne preglede kardiovaskularnog sustava i krvnu sliku (kod anemija ovi simptomi su još izraženiji). Nakon toga se mogu primijeniti adekvatne terapijske metode.
Najčešće su gore navedeni problemi rezultat utjecaja više čimbenika.
Venska cirkulacije nije osnovni uzročnik, ali kasnije može dodatno pojačati ove simptome. Čekajući dijagnostičke rezultate i utvrđivanje glavnih uzročnika nastalih problema, pacijentu preporučujem da što više hoda i to po ravnom terenu
