Imam pitanje u vezi mog oca koji ima 60 godina. Ima probleme sa srcem i dijabetesom koji nije veći od 10.  Prije nekoliko dana je doživio srčani udar te je odmah hospitaliziran i ugrađena su mu tri stenta. Trenutno se osjeća dobro i šećer mu varira od 6 do 13. Je li kritičan period iza njega, može li se ponovno javiti neka nevolja, je li životno ugrožen? Bilo kakvim savjetom biste mi pomogli, jer nemam s kim pričati, a mnogo se brinem.

 

 

Dobro vas razumijem i pokušat ću vam odgovoriti na vaše pitanje i strahove. Na početku trebam reći da nedostaju neki podaci, a to je koji je tip šećerne bolesti (najvjerojatnije tip II), dobija li inzulin (prema visini ŠUK najvjerovatnije pacijent uzima tablete). Treba vidjeti koja je težina pacijenta, koji posao obavlja… U vašem pismu nemamo nalaz koronografije ni stanje srčanih žila van ovih u koje je ugrađen stent.

No, i pored toga postoje osnovna pravila kojih se treba pridržavati vaš otac.

Pošto se sada dobro osjeća, znači da je medicinska intervencija urađena na vrijeme i profesionalno prema pravilima struke, što je najvažnije. Pacijent treba redovito uzimati propisanu terapiju, prije svega antikoagulanse (sredstva koja sprječavaju zgrušavanje krvi). Uz to, pacijentu je određena i ostala terapija koja bi trebala regulirati masnoće u krvi, ŠUK i vjerojatno regulirati tlak.

Mi ćemo težište baciti na one aktivnosti koje treba sam pacijent uraditi. Prije svega, treba regulirati tjelesnu težinu. Potom, preporučuju se umjerene fizičke aktivnosti koje treba upražnjavati svaki dan. Tjelesna aktivnost treba biti takvog inteziteta da se obavlja bez napora i kod prvih znakova umora treba istu prekinuti. Najbolja je šetnja po ravnom. U suradnji s liječnikom treba regulirati razinu šećera u krvi. Ove vrijednosti koje ste naveli mogu se pored lijekova regulirati i prehranom s manje masnoća, šećera i ugljikohidrata. Pacijent treba jesti manje, ali češće obroke. Svakako treba mjeriti razinu šećera u krvi i prema tome prilagoditi terapiju i ishranu. Pacijent treba izbjegavati teže tjelesne napore i svakako, što je najteže, smanjiti stresne situacije, odnosno treba se drugačije odnositi prema stresu.

Na samom kraju, na vaša zadnja pitanja o ugroženosti života mogu samo reći, da, ako se pacijent pridržava gore navedenih uputa, može još dugo i sretno živjeti.


Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: [email protected]