Poslodavac može radniku za vrijeme neplaćenog dopusta za to razdoblje obračunati doprinose primjenom najniže mjesečne osnovice

 

Sukladno Zakonu o radu (čl. 87.), poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme takvog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju što znači da ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod poslodavca, već radni odnos i dalje traje. Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih se može odobriti neplaćeni dopust, niti su propisane mogućnosti korištenja i ograničenja trajanja neplaćenog dopusta. Doduše, propisano je pravo kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike, članove skupština ili vijeća, župane, gradonačelnike i načelnike općina i njihove zamjenike na takav vid dopusta.

Sukladno čl. 11. Pravilnika o doprinosima, za obračun doprinosa primjenjuje se najniža mjesečna osnovica, između ostalog, za razdoblje osiguranja u slučajevima kada poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.  Dakle, poslodavac može radniku za vrijeme neplaćenog dopusta za to razdoblje obračunati doprinose primjenom najniže mjesečne osnovice.

Najnižu mjesečnu obvezu doprinosa definira čl. 200 Zakona o doprinosima kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Ista za 2019. godinu sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu iznosi 3.210,24 kuna.

Temeljem Zakona o doprinosima Ministarstvo financija Porezna uprava je nadležna za naplatu obveznih doprinosa, dok su prava i obveze temeljem statusa u obveznom osiguranju propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju za koji je nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 

Usput napominjeno i da radnik koji se nalazi u radnom odnosu na puno radno vrijeme ne može staviti svoj radni odnos u mirovanje kako bi sklopio ugovor o radu kod drugog poslodavca. Ukoliko radnik mimo znanja poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti poslodavca bez poslodavčevog odobrenja, to predstavlja povredu zabrane natjecanja radnika s poslodavcem i u tom slučaju poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete.

Poslodavac i radnik mogu eventualno sklopiti sporazum u kojem će se poslodavac obvezati sklopiti novi ugovor o radu s tim radnikom nakon isteka mandata kod drugog poslodavca. Skrećemo pozornost da je poslodavac pri sklapanju takvog sporazuma dužan voditi računa o uvjetima za zasnivanje radnog odnosa propisanim zakonom, propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu koji ga obvezuju.