Plaćanje poreza na inozemni dohodak
Ovdje posebno valja istaći da je porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaća) takav oblik poreza gdje može doći do dvostrukog poreza jer se isti može plaćati u državi gdje je dohodak ostvaren i u državi u kojoj npr. porezni obveznik ima prebivalište i čiji je rezident, a na osnovi poreznih propisa tih država. Da bi se ovo izbjeglo mnoge su države sklopile Međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojima se uređuju način i uvjeti izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Republika Hrvatska je sklopila ove ugovore s brojnim državama, ali takav ugovor nije sklopljen i s Australijom. Dodajemo da Australija u svom poreznom zakonodavstvu ima ugrađene unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, a koje se za ovu vrstu dohotka u osnovi sastoje u tome da se oporezuje dohodak koji je ostvaren u toj državi kojeg plaćaju njeni stanovnici kao i osobe koje u njoj stalno borave, dok stanovnici te države ne plaćaju porez na ovu vrstu dohotka koji su ostvarili u inozemstvu (sistem izuzimanja od oporezivanja).
Prema našem poreznom sustavu porezni obveznik (rezident) plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na dohodak koji ostvari izravno iz inozemstva. Rezident Republike Hrvatske jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Kod toga je prebivalište poreznog obveznika tamo gdje ima stan u vlasništvu ili posjed najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine kod čega boravak u stanu nije obvezan, a ako porezni obveznik ima prebivalište u zemlji i u inozemstvu smatra se rezidentom Republike Hrvatske. Iz ovog proizlazi da ste Vi za dohodak koji ostvarite iz navedene države obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu sve dok budete rezident Republike Hrvatske. S tim u svezi trebate se upisati u registar poreznih obveznika te poduzimati i druge propisane radnje vezane za plaćanje predujma poreza. Po isteku godine trebate podnijeti godišnju poreznu prijavu u koju unosite ostvareni tuzemni i inozemni dohodak i plaćene poreze. Kod utvrđivanja godišnje porezne obveze, plaćeni porez u inozemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak i to do visine obračunatog tuzemnog poreza za tu vrstu dohotka. Plaćeni porez u inozemstvu priznaje se samo na osnovi potvrde inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o plaćenom porezu u inozemstvu.
Ističemo kako su ovi savjeti samo informativne prirode, ograničeni načinom komunikacije, kao i prostorom koji nam je na raspolaganju za pružanje odgovora.
Neka od pitanja koja zaprimamo su posve konkretna, dok su druga općenita i paušalna, no i u jednom i u drugom slučaju nemoguće je u jednom odgovoru iscrpiti sve mogućnosti koje zakon i ostali propisi pružaju, osobito jer nemamo uvid u konkretnu dokumentaciju kojom podnositelji pitanja raspolažu. Za konkretne savjete koji će utjecati na Vaše odluke, predlažemo da se obratite izravno odvjetniku po svom izboru, pravniku, nadležnoj instituciji, sindikalnom pravniku ili sl.
Neki od odgovora u ovoj rubrici dani su još prije nekoliko godina, stoga postoji mogućnost da više nisu aktualni, s obzirom na izmjene zakona ili sudske prakse.
RI-TELEFAX d.o.o., Rijeka ne snosi posljedice za eventualne odluke korisnika koje bi slijedile iz upotrebe pravnih i drugih savjeta izloženih na burza.com.hr .
Izdvojeni članci
Postoje li neka pravila kod organiziranja rada radnika u jutarnjim i popodnevnim smjenama?
Ako je poslodavac organizirao smjenski rad (jutarnja i popodnevna, s mogućnošću međusmjene), treba li poštivati kontinuiranu izmjenu? Voditelj odjela prilikom određivanja rasporeda rada, a sve pod izgovorom potrebe posla, većini kolega određuje popodnevni rad. Raspored je potpuno nasumičan i bez ikakvog kontinuiteta ili logike.Tako pojedini zaposlenici (na istim radnim mjestima i s istim zaduženjima) rade s tjednom izmjenom ujutro i popodne, pojedini samo ujutro, a najveći broj njih radi po nekoliko tjedana popodne, minimalno dva pa čak do osam tjedana uzastopce, nakon čega im se “posreći” jutarnji tjedan, pa opet tako ispočetka.
Može li se biti zaposlen na puno radno vrijeme u Njemačkoj, a u Hrvatskoj i dalje imati otvoren obrt? Obrt je tako kocipiran da se sve može obavljati online. Državljanka sam RH, s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj. No, zbog posla u Njemačkoj, boravište bih prijavila tamo.
Rođak je skupa sa mnom bio suvlasnik zemljišta, a sada su upisani neki nepoznati ljudi, gdje da se obratim za pomoć?
Rođak mi se upisao na zemljište i prodao ga. Bili smo suvlasnici, svatko na ½ zemljišta. Međutim, prilikom pregleda na web stranici katastra, primijetio sam da je zemlja okrupnjena i podijeljena na nove čestice, a kao vlasnici su upisane meni nepoznate osobe. Gdje se mogu obratiti za pomoć?