Plaćanje poreza na inozemni dohodak
Ovdje posebno valja istaći da je porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaća) takav oblik poreza gdje može doći do dvostrukog poreza jer se isti može plaćati u državi gdje je dohodak ostvaren i u državi u kojoj npr. porezni obveznik ima prebivalište i čiji je rezident, a na osnovi poreznih propisa tih država. Da bi se ovo izbjeglo mnoge su države sklopile Međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojima se uređuju način i uvjeti izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Republika Hrvatska je sklopila ove ugovore s brojnim državama, ali takav ugovor nije sklopljen i s Australijom. Dodajemo da Australija u svom poreznom zakonodavstvu ima ugrađene unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, a koje se za ovu vrstu dohotka u osnovi sastoje u tome da se oporezuje dohodak koji je ostvaren u toj državi kojeg plaćaju njeni stanovnici kao i osobe koje u njoj stalno borave, dok stanovnici te države ne plaćaju porez na ovu vrstu dohotka koji su ostvarili u inozemstvu (sistem izuzimanja od oporezivanja).
Prema našem poreznom sustavu porezni obveznik (rezident) plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na dohodak koji ostvari izravno iz inozemstva. Rezident Republike Hrvatske jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Kod toga je prebivalište poreznog obveznika tamo gdje ima stan u vlasništvu ili posjed najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine kod čega boravak u stanu nije obvezan, a ako porezni obveznik ima prebivalište u zemlji i u inozemstvu smatra se rezidentom Republike Hrvatske. Iz ovog proizlazi da ste Vi za dohodak koji ostvarite iz navedene države obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu sve dok budete rezident Republike Hrvatske. S tim u svezi trebate se upisati u registar poreznih obveznika te poduzimati i druge propisane radnje vezane za plaćanje predujma poreza. Po isteku godine trebate podnijeti godišnju poreznu prijavu u koju unosite ostvareni tuzemni i inozemni dohodak i plaćene poreze. Kod utvrđivanja godišnje porezne obveze, plaćeni porez u inozemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak i to do visine obračunatog tuzemnog poreza za tu vrstu dohotka. Plaćeni porez u inozemstvu priznaje se samo na osnovi potvrde inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o plaćenom porezu u inozemstvu.
Ističemo kako su ovi savjeti samo informativne prirode, ograničeni načinom komunikacije, kao i prostorom koji nam je na raspolaganju za pružanje odgovora.
Neka od pitanja koja zaprimamo su posve konkretna, dok su druga općenita i paušalna, no i u jednom i u drugom slučaju nemoguće je u jednom odgovoru iscrpiti sve mogućnosti koje zakon i ostali propisi pružaju, osobito jer nemamo uvid u konkretnu dokumentaciju kojom podnositelji pitanja raspolažu. Za konkretne savjete koji će utjecati na Vaše odluke, predlažemo da se obratite izravno odvjetniku po svom izboru, pravniku, nadležnoj instituciji, sindikalnom pravniku ili sl.
Neki od odgovora u ovoj rubrici dani su još prije nekoliko godina, stoga postoji mogućnost da više nisu aktualni, s obzirom na izmjene zakona ili sudske prakse.
RI-TELEFAX d.o.o., Rijeka ne snosi posljedice za eventualne odluke korisnika koje bi slijedile iz upotrebe pravnih i drugih savjeta izloženih na burza.com.hr .
Izdvojeni članci
Je li susjed smio postaviti ogradu odmah uz moju živicu?
Imam živicu na vlastitoj nekretnini, dakle, ne na međi. Susjed s kojim nisam u dobrim odnosima je dao svoju nekretninu (livadu) za ispašu drugom susjedu za njegove ovce ni 30 m od moje kuće, odnosno odmah do živice. Zabio je drvene stupove tik uz živicu kako bi tu livadu ogradio. Je li smio uz samu živicu postaviti drvene stupiće visine 60-70 cm i na taj način meni onemogućiti održavanje živice s vanjske strane mojeg posjeda. Prije nego pokrenem bilo kakav postupak prema sudu ili nekoj od nadležnih inspekcija, htjela bih dobiti Vaš savjet i mišljenje.
Kako spriječiti rušenje suhozida i stabla zbog izgradnje ceste?
Može li se zaustaviti projekt uređenja nerazvrstane ceste ako postoji mogućnost da se ista uredi bez ulaska na privatno zemljište? Naime, suglasni smo da se nogostup izvede na suprotnoj strani od kuće i dvora, gdje se nalazi polje. Međutim, naš prijedlog nije uvažen te se sada planira rušenje stoljetnog suhozida i stabla koje pruža hlad cijelom dvorištu. Postoji li način kako zaštititi svoju djedovinu i utjecati na županijsku upravu za ceste da izmijeni projekt i odustane od zahvata na našoj strani?
Suvlasnik sam nekretnine s najvećim udjelom. Može li jedan od suvlasnika koji želi prodati svoj dio (dvorište) to učiniti bez mog pristanka?