Plućna embolija je stanje kada se ugrušak koji je nastao u venama (najčešće u donjim ekstremitetima i donjem dijelu trbuha) krvnim tokom nađe u plućima i začepi žilu
Kao i obično, prvo ćemo razjasniti sam termin plućna embolija.
Počnimo od osnovnih elemenata krvotoka. Postoje arterije koje idu od srca prema ostatku tijela i vene koje vraćaju tu krv iz tijela u srce. Tu treba dodati još jednu važnu činjenicu, a to je da se kolokvijalno govori o "desnom" i "lijevom srcu" odnosno o velikom i malom krvotoku. Veliki smo objasnili, a mali se odnosi na slanje krvi u pluća zbog oksigeniranja i izbacivanja ugljičnog dioksida. Sva venska krv dolazi u "desno" srce koje šalje krv u pluća, a iz pluća krv bogata kisikom ide u "lijevo"srce koje onda šalje krv po cijelom tijelu. To su osnovna pravila krvotoka.
Plućna embolija je stanje kada se ugrušak koji je nastao u venama (najčešće u donjim ekstremitetima i donjem dijelu trbuha) krvnim tokom nađe u plućima i začepi žilu. Težina stanja ovisi o veličini ugruška. Ako je velik i začepi velike krvne žile na ulazu u pluća, nastaje teški poremećaj u plućnoj cirkulaciji, znatno smanjenje oksigeniranja krvi i smrt može nastupiti momentalno ili nekoliko minuta kasnije. Plućnu emboliju mogu izazvati i masni ugrušci koji nastaju kod lomova kostiju, a vrlo rijetko može nastati i od plodne vode.
Što je začepljena arterija veća, posljedica na plućnom tkivu je opsežnija. Najčešće su ti embolusi (čepovi) manji i embolija nastaje u donjim dijelovima pluća jer problem nastaje u manjim arteriolama pluća.
Ovisno od veličine embolusa i klinička slika je drugačija, od toga da nema nikakvih tegoba da jakih bolova, ubrzanog disanja i opće slabosti sa znacima gušenja.
Ako je sklonost nastanku embolusa veća, to postepeno dovodi do sve teže i teže kliničke slike i može završiti fatalno. Ovisno o dužini trajanja prestanka cirkulacije, može nastati i plućni infarkt.
Dijagnostičke metode nisu baš precizne. Kod manjih embolija klasičnim RTG snimkama se ništa ne vidi, laboratorijski nalazi su uredni.
Klinička slika je vrlo bitna, a i anamneza. Ako se pojave simptomi kratko nakon operacije, onda to ukazuje na veliku mogućnost plućne embolije. Kod dijagnoze se koriste scintigrafija i arteriografija pluća koje onda jasno mogu ukazati gdje je došlo do prestanka krvotoka i u odnosu na stanje odmah se pristupa terapiji koja može ići od simptomatske (sredstva protuv zgrušavanja krvi, razbijanje tromba, analgetik j jačanje srčanog mišića, davanje kisika) do operativnog zahvata.
Prevencija je ta da se prije operacije stavlja elastični zavoj na donje ekstremitete te da se utvrdi status zgrušavanja krvi.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: [email protected]
