Gradovi i općine diljem države započeli su s pripremama za uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine koji će se od iduće godine plaćati umjesto komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.
Nekretninom koja postaje predmet oporezivanja smatra se stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene, kao i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja.
Porez se jedino neće plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište i nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te na sakralne objekte u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Svi ostali objekti predmet su oporezivanja, pa čak i one nekretnine koje nisu za uporabu, no na njih će se primjenjivati niži koeficijent.
Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine, zemljište za koje je izdano rješenje o uvjetima građenja ili drugi akt vezan uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje te zemljište na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola.
Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje. Neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je započeto građenje smatra se izgrađenim prostorom i oporezuje se na način i pod pretpostavkama propisanim za prostore ako su protekle dvije godine od pravomoćnosti građevinske dozvole ili drugog akta za građenje ili od dana izdavanja potvrde glavnog projekta.
Porez na nekrenine plaćat će i stranci.
Ako porezni obveznik nije poznat, nekretnina postaje obveznik poreza. Nekretnini će se po službenoj dužnosti dodijeliti zastupnik, koji se može žaliti na postupak i porezno rješenje, no zastupnik nije u obvezi plaćanja. Pokaže li se njegova žalba neosnovanom, nekretnina će se teretiti za utvrđeni porez sve dok ga netko ne plati.
Vlasništvo obavezuje, pa će se porez plaćati i na nekorištene ili napuštene nekretnine, no na njih će se primjenjivati blaži koeficijenti.
U ovoj fazi oporezivanja broj nekretnina u vlasništvu pojedinca neće imati utjecaj na visinu poreza nego njihova namjena, pa će porez biti veći ako se u nekretnini odvija neka poslovna aktivnost.
Lokalne će vlasti do 30.10.2017. donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene (Kn) i rokove plaćanja. Gradovi mogu socijalno ugrožene građane osloboditi plaćanja utvrđene porezne obveze, ali moraju naći izvore sredstava iz kojih će se namiriti utvrđena porezna obveza.
05.04.2017.
Pojašnjenje poreza na nekretnine
Izdvojeni članci
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez