„Na radnom mjestu (građevina) pao sam sa skele i tom prigodom zadobio prijelom desne ruke (nadlaktica ), potres mozga i lom tri rebra. Prema zapisniku o nezgodi za nezgodu sam sam kriv, jer sam se po skeli kretao neoprezno, ne poštujući pravila koja je odredio poslodavac u okviru zaštite na radu, a nisam nosio ni zaštitnu kacigu na glavi. Naravno da se ne slažem s tom ocjenom, jer sam pao zbog toga što sam zapeo za jednu dasku koja je bila slomljena… Bio sam na bolovanju tri mjeseca. Poslodavac ima sklopljeno osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja. Međutim, kad sam zatražio da prijavi osiguratelju slučaj i da mi dadne policu osiguranja i druge potrebne dokumente, odbio je uz obrazloženje da sam se ponašao grubo kršeći propise i da bi osiguratelj, kad mi isplati odštetu, tu odštetu mogao tražiti od njega, kao odgovorne osobe, jer mi je omogućio da se tako ponašam…“, A.T.
Kod konkretnog slučaja možemo govoriti o odgovornosti ili suodgovornosti poslodavca za štetu koju je radnik pretrpio na radu i u svezi s radom i o pravu radnika na isplatu osigurnine od osiguratelja temeljem kolektivnog osiguranja radnika od posljedica nesretnog slučaja. Kad je u pitanju odgovornost poslodavca prema radniku, poslodavac se može pozivati na činjenicu da se radnik nije držao postavljenih pravila i da je grubom nepažnjom sam skrivio nezgodu i štetu, odnosno da je sam doprinio nastanku štete.
No, kod osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, o kojemu govori čitatelj A.T., poslodavac je tzv. treća osoba. Pravo na isplatu osigurnine zbog nesretnog slučaja odnosno njegovih posljedica ima radnik izravno od osiguratelja kod kojega je poslodavac sklopio ugovor o osiguranju radnika od posljedica nesretnog slučaja. Strah poslodavca da bi u slučaju isplate osigurnine po tom ugovoru osiguratelj mogao tražiti od njega povratak isplaćenih iznosa (regres) neosnovan je, jer je, sukladno odredbi čl. 972., st.1. kod osiguranja osoba regres osiguratelja prema odgovornoj osobi isključen: “U osiguranju osoba osiguratelj koji je isplatio osigurani iznos ne može imati ni po kojoj osnovi pravo na naknadu od treće osobe odgovorne za nastupanje osiguranog slučaja”
12.04.2017.
Poslodavac osiguratelju ne želi prijaviti nesretan slučaj
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene