Snažan rast američke valute potaknut je problemima oko zaduženosti pojedinih članica Eurozone
Nije dugo trebalo da se cjelokupna slika oko dolara izmjeni za sto osamdeset stupnjeva. Američka valuta je proteklih dana ojačala u odnosu na euro za velikih 4,00 posto. Snažan rast američke valute bio je potaknut problemima oko zaduženosti pojedinih članica Eurozone. Naime, investitori su započeli priču kako će Portugal i Irska imati velikih problema oko financiranja svog duga.
Portugal je, recimo, na prošlotjednoj aukciji državnih obveznica uspio prikupiti nešto više od milijarde eura, ali uz puno višu kamatnu stopu. U samo dva mjeseca kamatna stopa na šestogodišnje obveznice je skočila sa 4,37 na 6,16 posto, dok je na desetgodišnje obveznice porast kamate sa 6,24 na 6,81 posto.
Na tržištu se špekuliralo da bi Irska mogla uskoro zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, odnosno da članice Eurozone pripremaju paket financijske pomoći. U takvom okruženju euro je bio pod velikim pritiskom, te je na američku valutu oslabio sa 1,4150 na 1,36. Dolar je u tom periodu na kunu ojačao sa 5,22 na 5,43.
Nesigurnost na tržištu dovoljan je razlog da investitori potraže zaklon u švicarskom franku. U odnosu na euro, franak je ojačao sa 1,3550 na 1,3250, odnosno na kunu sa 5,40 na 5,55. Na domaćem tržištu Ministarstvo financija je na aukciji trezorskih zapisa plasiralo 273 milijuna kunskih i 18 milijuna eura, plativih u kunama, valutnih trezoraca. Interes investitora je bio velik zbog čega je došlo do pada prinosa. Na jednogodišnji trezorski zapis u kunama prinos je pao sa 4,08 na 3,95, dok je na valutni prinos pao sa 2,95 na 2,90 posto. Na deviznom tržištu, zbog nešto jače potražnje za eurima bankarskog sektora, kuna je oslabila na euro do 7,3900.
