U ovom članku objasniti ćemo prava koja stječu osobe koje rade po osnovi ugovora o djelu, položaju umirovljenika koji rade po ovoj osnovi, te se dotaknuti još nekih pitanja koja mogu biti od koristi čitateljima.


Mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Od 01.01.2003. godine uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na dohotke ostvarene izvan radnog odnosa. Pritom postoji značajna razlika u pravima koja se pritom stječu, u odnosu na radni odnos. U radnom odnosu, prava su vezana uz trajanje ugovora o radu, dok kod ugovora o djelu i drugih dohodaka ostvarenih van radnog odnosa to nije slučaj. Tada se prava utvrđuju na temelju visine primitaka ostvarenih tijekom jedne godine.
Članak 27. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da se staž ostvaren van radnog odnosa utvrđuje tako da se ukupno ostvareni primitak tijekom jedne godine podijeli sa prosječnom bruto plaćom u RH. Npr. ako prosječna bruto plaća za 2008. godinu bude iznosila 7.500 kuna mjesečno, a osoba tijekom 2008. godine ostvari priljev po osnovi drugog dohotka u ukupnom iznosu od 22.500 kuna, radni staž će se računati: 22.500/7.500 = 3 mjeseca. Dakle, u radni staž će joj se uračunati 3 mjeseca.
Prema članku 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osobe koje ostvaruju drugi dohodak (što uključuje i ugovor o djelu) ostvaruju zdravstvenu zaštitu ako im, u posljednjih pet godina, ukupno uplaćen iznos doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje minimalno iznosi 6-mjesečni iznos tog doprinosa obračunanog na minimalnu osnovicu kod radnog odnosa. Naravno, ako se osoba istovremeno nalazi u radnom odnosu, osigurana je po toj osnovi.


Rad umirovljenika

Nakon umirovljenja, osobe više nisu osiguranici mirovinskog osiguranja. Ukoliko umirovljenik počne obavljati rad s obilježjem radnog odnosa, onda ga treba prijaviti na obvezna osiguranja tj. sklopiti s njim ugovor o radu. U tom slučaju isplata mirovine se obustavlja!
Isto se događa ukoliko umirovljenik ostvari drugi dohodak (ugovor o djelu i dr.), počne obavljati djelatnost obrta, samostalnog zanimanja i dr., drugim riječima, ako počne ostvarivati dohodak temeljem kojeg je propisana obveza plaćanja obveznih osiguranja.
Postoje izuzeci od navedenog pravila ali nećemo ih sada navoditi (npr. invalidska mirovina zbog trajnog smanjenja radne sposobnosti za više od 50%).
Ukoliko osoba u protekloj godini ostvari ukupni godišnji primitak veći od 85.000,00 kuna, dužna je po sili zakona prijaviti se u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, najkasnije do 15.01. tekuće godine. To ujedno znači da mora početi voditi poslovne knjige.

Za kraj, navodimo neke djelatnosti za koje je primjereno sklopiti ugovor o djelu: trgovački putnici, agenti, akviziteri, turistički djelatnici, konzultanti, sudski vještaci i dr.