Porezni obveznik može pokrenuti obnovu postupka ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili iskaza, ako je u postupku sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta, ili ako je rješenje donijela neovlaštena službena osoba…


Pravni lijekovi su sve mogućnosti koje su na raspolaganju poreznom obvezniku kako bi na zakonom dopušten način zaštitio svoja povrijeđena prava. Sredstava je mnogo, a kako bi se zaštitila prava obično je potrebno puno više od volje, jer pravovremeni pravni lijek obično zahtjeva stručna znanja i empiriju, jer je pravni, a pogotovo porezni sustav zamršen.

Koja su sve pravna sredstva odnosno pravni lijekovi?

Za većinu pravnih lijekova je većina čula ili im je ostao taj naziv u nekom dijelu sjećanja. Neki od pravnih lijekova su žalba, obnova postupka, pokretanje upravnog spora. Postoji ih još, međutim mi ćemo se za potrebe osnovnog znanja baviti samo osnovama.

Mogu li se žaliti na rješenje poreznog nadzora?

Na rješenje poreznog nadzora se možete žaliti. Ali da bi se žalba i usvojila mora postojati valjana osnova. Žalbu je potrebno podnijeti pravovremeno od strane ovlaštene osobe kako se ne bi odbacila. Sadržaj žalbe je bitan, a isti mora biti razumljiv, potpun i bez formalnih nedostataka. Ako žalba nije „kupovina vremena“ toplo se preporuča navesti dokaze kako bi se žalba mogla stvarno i usvojiti. 
Žalba se podnosi jedinici porezne uprave koja je rješenje npr . „Služba za nadzor PDV-a“. Rok za podnošenje žalbe je 30 dana od primitka rješenja i u pravilu je prekluzivan (neprekoračiv). Bitno je znati - do donošenja rješenja o žalbi žalba odgađa izvršenje rješenja. 

Kada se može pokrenuti obnova postupka?

Porezni obveznik može pokrenuti obnovu postupka u cijelom nizu slučajeva. Primjerice, ako sazna za nove činjenice ili ako postoji mogućnost uporabe novih dokaza koji bi doveli do drugačijeg rješavanja stvari da su bile iznesene u postupku koji je prethodio. Također, ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili iskaza, ako je u postupku sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta, ili ako je rješenje donijela neovlaštena službena osoba, te ako stranci nije omogućeno sudjelovanje u postupku. Također ako se rješenje temelji
na presudi donesenoj u kaznenom ili drugom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta, ili ako se rješenje temelji na „prethodnom pitanju“, a nadležno tijelo je o tom pitanju kasnije riješilo drugačije. Rekao bih kako su ovo najčešći slučajevi iz prakse. Prijedlog za obnovu postupka, naravno, mora biti podnesen pravodobno (mada u nekim slučajevima i nema vremenskog limita) , a podnosi se tijelu koje je obavilo nadzor.