Naša čitateljica C.B. imala je prometnu nesreću 30. svibnja 2006.g. Do nezgode je došlo na način da ju je vozilo, koje joj je dolazilo ususret, suprotnim kolničkim trakom, najprije zaslijepilo dugim svijetlima, a zatim - prešavši dijelom preko središnje crte, prisililo na skretanje desno …Kod skretanja desno, koje je bilo nužno zbog izbjegavanja izravnog sudara, sletjela je u kanal uz cestu i totalno uništila vozilo, a sama je doživjela teške tjelesne ozljede (ozljede glave,više ogrebotina po tijelu, napuknuće rebra), zbog kojih je još uvijek na liječenju odnosno bolovanju. Krivac nezgode se nije zaustavio na mjestu nezgode, već je pobjegao i tako ostao nepoznat. Pita ima li pravo na naknadu štete, i od koga. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, čl. 30., st. 2. daje pravo oštećenome, kojega ošteti vozač nepoznatog motornog vozila, da naknadu štete koju trpi zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, traži od Hrvatskog ureda za osiguranje (st. 4. istoga članka), a sam postupak obeštećenja može provesti i kod bilo kojega osiguratelja, koji će štetu obraditi i isplatiti u ime i za račun Hrvatskog ureda za osiguranje, naravno uz uvjet da se dokaže odgovornost vozača nepoznatog vozila. No, što se tiče štete na automobilu, situacija je malo drugačija. Prema dosadašnjem Zakonu o osiguranju štete na stvarima uzrokovane od nepoznatog vozača, uključivši i automobil, nisu bile pokrivene osiguranjem. Novi Zakon o obveznim odnosima uvodi novinu i uspostavlja pravo na naknadu štete na stvarima uzrokovane od vozača nepoznatog motornog vozila, ali uz određene uvjete: l. da je u istoj prometnoj nesreći u kojoj je uništen automobil bilo mrtvih ili teško ozlijeđenih (ozljede su tražile bolničko liječenje) i da je osiguratelj već platio naknadu za takve štete, 2. naknađuje se samo iznos štete koji prelazi iznos od 3,750 kuna (franšiza na štetu oštećenoga), i što je za našu čitateljicu posebno važno, 3. ovakova zaštita oštećenoga, predviđena Petom EU direktivom o obveznom osiguranju u prometu, moći će se ostvariti tek od dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji (čl. 71. st. l. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu). Shodno navedenome, naša čitateljica, i ako dokaže odgovornost nepoznatoga vozača, neće moći naplatiti štetu na uništenom vozilu. Naravno, postavlja se pitanje svrsishodnosti odgode stupanja na snagu odredbe o pravu oštećenoga i na naknadu štete na stvarima uzrokovanu od nepoznatog vozača. No, naš zakonodavac je pošao od toga da za sada nema uvjeta priznati i pravo na naknadu šteta na stvarima, jer bi to zasigurno utjecalo na porast obima šteta od nepoznatih počinitelja, a to znači i poraste premije obveznog osiguranja u prometu.