Prema odredbi čl. 19. Zakona o obveznim odnosima, svaki čovjek ima prava osobnosti koje Zakon štiti, a među tim pravima je i pravo na psihičko zdravlje
Neslavna dogodovština rapskog trajekta „Barbat“ imala je, na svu sreću, manjih posljedica po kupače, koji su se našli pred njegovim pramcem. Uz nekoliko ozlijeđenih, kojima je trebala i liječnička pomoć, bilo ih je dosta koji su ostali neozlijeđeni u vodi, ali i onih koji su dramu svojih u vodi promatrali s obale. Jedna od njih pita: „Bila sam u moru kad se to događalo. Ni sama ne znam kako sam izbjegla direktni udarac trajekta, ali sam bila gotovo sigurna da će me potopiti.
Iako nemam fizičkih ozljeda, pretrpjela sam stres i golemi strah, od kojega sam danima patila i zbog kojeg sam imala problema, jer su mi se slike stalno vraćale pred oči, čak i u vrijeme isprekidanog sna... S obzirom da nisam imala tjelesne ozljede, imam li pravo na naknadu štete? Naime, na moj upit rečeno mi je da nemam pravo...“.
Slučaj je doista specifičan, no, pravno je riješen na vrlo jasan način u Zakonu o obveznim odnosima. Naime, prema odredbi čl. 19. toga Zakona, svaki čovjek ima prava osobnosti koje Zakon štiti, a među tim pravima je i pravo na fizičko i psihičko zdravlje. Ako su ta prava povrijeđena, sud će, „ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema“, kaže se u čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima. Primijenjeno na slučaj naše čitateljice V.C., to znači da ona ima pravo na naknadu štete zbog pretrpljenog stresa i straha (povreda prava na psihičko zdravlje), iako nije imala fizičkih ozljeda.
Okolnosti slučaja, gledanje smrti u oči, neposredna opasnost, strah, zasigurno opravdavaju pravičnu novčanu naknadu. Koliko će ta naknada iznositi ovisi o ocjeni suda (utemeljeno na nalazu i mišljenju liječnika, psihijatra, psihologa i sl.), odnosno onoga tko o naknadi odlučuje (Rapska plovidba, osiguratelj...), koji će voditi računa o „jačini i trajanju povredom izazvanih... duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom“. Društvena svrha pravične novčane naknade jeste oštećenome dati određenu zadovoljštinu za pretrpljenu štetu. Zakon stavlja i ogradu onima koji bi pretendirali na naknadu, a da to konkretan slučaj ne opravdava (težnje koje nisu spojive s naravi odštete).
