Ove nas godine očekuju izbori u pet europskih država. Od toga najzanimljivije će biti u Njemačkoj i Francuskoj, prvom i drugom gospodarstvu eurozone. Europska centralna banka unaprijed je upozorila državna vodstva da ne podliježu povećanju potrošnje i smanjivanju poreza koja bi mogla dovesti do probijanja maksimalno dozvoljenog proračunskog deficita od 3% bruto društvenog proizvoda, samo zato da bi se osvojili dodatni izborni glasovi. U Njemačkoj se stvari polako kompliciraju. Naime, sindikati i udruge znaju da je sada pravo vrijeme za ostvarivanje svojih zacrtanih ciljeva, jer izbori su u pravilu samo jednom u četiri godine i to valja što bolje iskoristiti. Stoga je jedan od najjačih sindikata metalaca i građevinara IG Metall odbio ponudu poslodavaca o rastu plaća od 2% za 2002., te dodatna 2% tijekom 2003. godine. Čelnici sindikata postavili su zahtjev o rastu plaća od 6,5% za svojih 2.8 milijuna članova. Ako poslodavci ne udovolje ovim zahtjevima sindikalista prijeti se štrajkom koji bi uvelike naštetio ne samo njemačkom kancelaru već i posrnulom njemačkom gospodarstvu. Ali matalci nisu usamljeni, udruga njemačkih trgovina na malo HDE koja broji oko 100.000 trgovina zatražila je tromjesečno smanjenje poreza na dodanu vrijednost sa 16% na 13%. Njihov zahtjev biti će teško ostvariv s obzirom da je između članica eurozone dogovorena najniže moguća stopa poreza na dodanu vrijednost od 15%. Iz udruge su izračunali kako bi država u periodu od tri mjeseca smanjenjem poreza izgubila oko 6 milijardi eura proračunskih prihoda, a ionako je upitno da li će se u postojećoj situaciji državna kasa napuniti za taj iznos. Prema podacima HDE-a zabilježen je pad u prodaji na godišnjoj razini od 1.8%, najviše u prodavaonicama tekstila i kućnih potrepština. Na skupu Zajednice neovisnih američkih bankara održanom u Honolulu (Hawaii) Alan Greenspan je još jednom ponovio kako se situacija u SAD poboljšava. Napomenu je potrebu za povećanjem udjela štednje amerikanaca kako ne bi došlo problema s deficitom kojeg su u posljednjih šest godina uvelike punili inozemni investitori ulažući na tržištu kapitala. Inače, deficit u SAD može se objasniti time što amerikanci "šalju" više novca iz zemlje za uvoz roba ili plaćanje kamata stranim investitorima nego što ga dobivaju iz inozemstva. Deficit bi se u pravilu trebao loše reflektirati na američku valutu, no posljednjih godina to nije bio slučaj budući da su investitori tražili što veće povrate na uloženi kapital a to su i ostvarivali na američkim financijskim tržištima. Vrijednosti burzovnih indeksa tijekom posljednjih pet godina rasle su po trocifrenim stopama, NASDAQ (s 600 bodova na 4.200), Dow Jones (s 5.000 na 11.000). Unatoč recesiji tijekom 2001. godine nije došlo do većeg smanjenja inozemnih ulaganja jer su investitori uvjereni kako će agresivna politika rezanja kamatnih stopa FED-a izvući američku privredu iz recesije. Iz podataka Ministarstva financija tijekom prosinca zabilježena je kupovina američke imovine od strane inozemnih investitora u visini od 36.9 milijardi dolara, što je nešto niže od mjesečnog prosjeka za 2001. koji iznosi 42.5 milijardi dolara. Prema posljednjim podacima Ministarstva trgovine u zadnjem kvartalu 2001. deficit je povećan, no na godišnjoj razini došlo je do smanjenja deficita s 444.7 milijardi dolara na 417.4 mlrd dolara. Kako bi se usporilo jačanje kune na prošlotjednoj aukciji Hrvatska narodna banka otkupila je od poslovnih banaka 115.5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7.367203 kuna za euro.