Većina ekonomista će se složiti kako je građevinarstvo jedan od segmenata gospodarstva koji ima izuzetno veliki multiplikacijski efekt na čitavu gospodarsku aktivnost. Zbog toga se na svjetskom financijskom tržištu podaci o toj grani ekonomije itekako prate i analiziraju. U SAD je po tom pitanju situacija loša ili ne onakva kakva je bila prije nekoliko mjeseci. Aktivnost u građevinarstvu pada zbog čega i ukupan bruto društveni proizvod SAD trpi. Manje izgrađenih i prodanih stambenih jedinica smatra se kao jedan od najvažnijih faktora koji utječu na usporavanje američke ekonomije u prvom kvartalu ove godine. Suprotno tome, u Njemačkoj građevinarstvo je u prvom kvartalu ove godine doživilo renesansu. Ukupna građevinska aktivnost je bila na najvišoj razini još od ujedinjenja dviju Njemački 1990. godine. U prvom kvartalu prema podacima Bundesbanke rast aktivnosti je iznosio 20 posto na godišnjoj razini. Rast poslovne aktivnosti u tom segmenta gospodarstva u prvom kvartalu rezultat je povećanja stope poreza na dodanu vrijednost početkom 2007. uslijed koje je većina posla dogovorena i ugovorena krajem prošle godine, da bi se uštedjelo na tri postotna poena manjeg poreznog opterećenja. Ekonomisti smatraju kako građevinarstvo učestvuje s jednom desetinom u ukupnom bruto društvenom proizvodu. Prema posljednjim podacima iz Njemačke može se očekivati, slično kao i u SAD, svojevrsno usporavanje aktivnosti u građevinarstvu čime bi i gospodarski rast najveće ekonomije Eurozone mogao biti manji. Tu se opet postavlja pitanje rastuće kamatne stope na euro i opasnosti od nižeg gospodarskog rasta najveće ekonomije Eurozone. U svakom slučaju viša kamata negativno utječe na gospodarsku aktivnost. Europska središnja banka je po svemu sudeći vrlo blizu točke na kojoj će svako daljnje podizanje kamatne stope biti upitno ako se gleda samo gospodarski rast Eurozone. Unatoč činjenici da je u posljednjih osam mjeseci inflacija niska i da se kreće u okvirima koje ECB smatra prihvatljivom, ispod 2,00 posto, inflatorni pritisci ne jenjavaju. Ono zbog čega se čelnici Europske središnje banke još uvijek boje inflacije je monetarni agregat M3. Taj pokazatelj likvidnosti sustava ukazuje na činjenicu da je sustav prelikvidan, zbog čega može doći do jake kreditnu aktivnost i koja može pojačati potrošnju, a ona inflaciju. Tromjesečni prosjek agregata M3 povećan je s 10,2 na 10,4 posto, dok je kreditna aktivnost (ekspanzija) povećana za 10,7 posto. Ako znamo da ECB prihvaća rast M3 agregata od 4,5 posto razumljiv je njihov strah od inflacije. Stoga je vrlo vjerojatno da će Europske središnja banka nastaviti s podizanjem kamate na euro, zbog čega bi zajednička europska valuta mogla i dalje biti interesantna investitorima.