Osim odricanja u korist prihoda, vlasnik društva može svoja potraživanja pretvoriti i u kapital i to pretvorbom istih u kapitalne rezerve ili upisani kapital
U praksi se često događa da vlasnici kreditiraju svoje vlastito društvo, barem u početku poslovanja, a mogu postojati i neke druge situacije u kojima vlasnik ima određena potraživanja prema društvu kojega je vlasnik kao što su prodaja imovine društvu i slično.
Vlasnici se svojih potraživanja mogu odreći, a obveze kojih se odrekao najčešće se u pravilu pravilu otpisuju u korist prihoda. Najčešće je motiv za takav potez želja da društvo stvori prihode kako bi smanjilo gubitke ili poslovalo s dobiti. O odricanju od svojih potraživanja uputno je sastaviti pisanu obavijesti ili izjavu koja je podloga za provođenje knjiženja u poslovnim knjigama.
No, osim odricanja u korist prihoda, vlasnik društva može svoja potraživanja pretvoriti i u kapital i to pretvorbom istih u kapitalne rezerve ili upisani kapital, a pri tome treba poštovati odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
Kada se obveze pretvaraju u kapitalne rezerve, to se ne smatra oporezivim prihodom (kao u slučaju otpisa), ali pod uvjetom da je osigurano da s temelja tog ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, tj. društvo u tom slučaju imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Odlukom vlasnika kapitalne rezerve naknadno se mogu isplatiti vlasniku kada postoji adekvatna likvidnost, pod uvjetom da ne postoje nepodmireni preneseni gubici.
Obveze prema vlasniku društva, mogu se pretvoriti i u temeljni kapital društva. U tu svrhu mora se donijeti odluka o izmjeni društvenog ugovora te podnijeti prijava u sudski registar. Prijavi se prilaže izjava o preuzimanju temeljnih uloga (ovjerena od strane javnog bilježnika), popis osoba koje su preuzele temeljne uloge te druga potrebna dokumentacija. U odluci o povećanju kapitala treba navesti rok u kojem će se ulaganje izvršiti.
Obje prethodno navedene odluke imaju pozitivne efekte na bilancu društva, a vlasnik zadržava pravo da si jednog dana ipak isplati iznos koji je uložio u društvo, što u slučaju konačnog otpisa više nije moguće.
Osim vlasnika, potraživanja se mogu odreći i dobavljači ili bilo koji drugi vjerovnici (također na pismeno), ali u tom slučaju takav otpis obveza ide u prihode, kao i u slučaju otpisa zastarjelih obveza. Zastarjele obveze otpisuju se na temelju odluke donesene od strane uprave ili druge ovlaštene osobe. Takvi otpisi oporezivi su porezom na dobit te ulaze u poreznu osnovicu, a u slučaju da otpise radi poduzetnik koji PDV plaća po naplaćenim računima, po ulaznim računima koje nisu platili te ih otpisuju zbog zastare ili nekog drugog razloga, neće ostvariti pravo na pretporez.
