Na samom početku ove tematike osvrnut ćemo se na nekoliko osnovnih termina koje često rabimo, ali nisam siguran da znamo što oni znače – krvni tlak, arterioskleroza, infarkt, aritmija….
Vječna tema o kojoj se govori već više od stoljeća. Svjedoci smo velikih dostignuća u medicini koja su pomogla u rješavanju problema kardiovaskularnog sustava. Svakodnevno se javljaju i novi pogledi i metode prevencije i liječenja bolesti koja još uvijek zauzima prvo mjesto u svijetu po broju bolesnika i smrtnih ishoda. U nekoliko nastavaka razgovarati ćemo o prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Naime, i pored svega što je do danas učinjeno u liječenju kardiovaskularnih oboljenja, i dalje područje prevencije nije naišlo na odgovarajuće mjesto.
Pojam prevencije u kardiovaskularnim bolestima zauzima veliki niz aktivnosti od osobnih pa do kompletne medicinske organizacije.
Na samom početku ove tematike osvrnut ćemo se na nekoliko osnovnih termina koje često rabimo, ali nisam siguran da znamo što oni znače. Jasno, objašnjenja će biti maksimalno pojednostavljenja.
Krvni tlak je tlak koji je potreban da se krv iz srca putem arterija dovede do svakog dijela organizma. On je rezultat jačine rada srca i promjera arterijske žile. Ovo je bitno jer, pored ostalog, naš mozak za normalnu funkciju treba 5 litara u minuti, a to se osigurava jačinom rada srčanog mišića i sustava krvnih žila.
Arterioskleroza je proces nakupljanja kolesterola s kalcijem i drugih elemenata na unutrašnju stijenku arterije što dovodi do smanjenja lumena krvnog suda, a samim time i otežanog prolaza arterijske krvi. Prva reakcija je povišenje krvnog tlaka, a kasnije dolazi do težih kliničkih slika i problema kao rezultat nastanka potpunog začepljenja krvne žile koji dovodi do tromboze, angine pektoris, infarka.
Angina pektoris je stanje stabilne ili nestabilne otežane opskrbe srčanog mišića arterijskom krvlju.
Infarkt je stanje kada dolazi do potpunog začepljenja arterija koje oskrbljuju srčani mišić krvlju (koronarke). U ovisnosti gdje nastaje začepljenje srčanih arterija, oštećenje srčanog mišića može biti manje ili veće.
Aritmija je stanje kada srce nepravilno radi. Naime, srce treba pravilno, u određenim intervalima tjerati krv po cijelom tijelu i plućima. Po broju otkucaja ritam se dijeli na usporeni (ispod 60 otkucaja u minuti) i povećani (preko 90 otkucaja u minuti) u stanju mirovanja organizma. Kada je organizam pri većim tjelesnim opterećenjima, normalno je da i srce brže radi. Kod aritmije poremećen je ritam, mi možemo osjetiti „preskakanje“ i slične tegobe. Takvo stanje može dovesti do niza drugih oštećenja kardiovaskularnog sustava.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
