Postoji jedna jednostavna formula za prehranu za osobu koja ima prosječnu potrošnju kalorija: 70% povrća i voća, a ostalo po želji, ali uvijek treba voditi računa da organizmu trebaju i ugljikohidrati, masnoće, proteini, minerali i oligoelementi

 

 

 

U nastavku o preventivnim mjerama u kardiologiji govorit ćemo o osnovnim elementima koji su odgovorni za nastanak uvjeta pri čemu dolazi do patoloških promjena u kardiovaskularnom sustavu.

 

Za početak dotaknimo se jednog od najvažnijih čimbenika problema sa svim bolestima, a posebice kardiovaskularnih, a to je životni stil.

 

Treba reći da je nakon dugo vremena ovaj čimbenik koji je bio zapostavljan i spominjan samo usputno dobio svoje pravo mjesto u problematici liječenja i prevencije kardiovaskularnog sustava.

U sve više studija u svijetu stilu života se posvećuje sve veća pozornost.

 

Idemo sada nabrojati glavne čimbenike koje spadaju u naš stil života, a to su:

 

  • prehrana
  • konzumiranje tekućine
  • disanje
  • kretanje (tjelovježba)
  • način reagiranja na stresna stanja

 

Kada je u pitanju prehrana, treba naglasiti da još uvijek nemamo apsolutna mjerila koja bi govorila što je dobro, što ne za naš organizam. Postoje neka osnovna načela kojih bi se trebalo pridržavati, a to je na prvom mjestu da u organizam unosimo hranu koja na najbolji način može zadovoljiti funkcije organizma. Tu je bitna  i količina hrane, a po vrstama najznačajnija je ona koja govori o broju kalorija koje unosimo u organizam prema broju kalorija koje svakodnevno koristimo. Postoji niz tablica i pravila koja određuju što je zdravo. Danas se sve više držimo individualnih pravila, a ona ovise o spolu, godinama, aktivnosti, ali osnovna pravila su i dalje vrlo jednostavna. Treba ujednačiti unos i potrošnju kalorija. Zlatno pravilo je što manje šećera, a zatim umjereno uzimati kombinaciju svih masnoća s naglaskom na maslinovo ulje. Postoji i jedna jednostavna formula koja govori da je za osobu koja ima prosječnu potrošnju kalorija najbolje da se prehrana sastoji od 70% povrća i voća, a ostalo po želji, ali uvijek treba voditi računa da organizmu trebaju i ugljikohidrati, masnoće, proteini, minerali i oligoelementi.

 

Kod konzumiranja tekućine standard je uzimati oko 8 čaša obične vode, ali potreba se usaglašuje sa vanjskom temperaturom i tjelesnim aktivnostima. Mala tajna da znate imate li dovoljno tekućine u tijelu je da vam jezik uvijek bude vlažan.

 

Naučimo disati! Iako to zvuči nevjerovatno, još uvijek najveći broj ljudi diše s trećinom pluća. S vremena na vrijeme udahnite po nekoliko puta duboko, malo zadržite zrak u plućima, a onda lagano izdahnite. To se smije raditi samo u sjedećem ili ležećem položaju.


Kod kretanja imamo jedno jedino pravilo, a to je da se krećemo što je više moguće sukladno našim mogućnostima i kondiciji. Nadogradnja toga je tjelovježba.

 

O stresu se toliko govori i postoje tisuće savjeta, a ja ću vam dati samo jedan - budite prijatelj samom sebi!

 
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]