Obveza plaćanja doprinosa po nekoj osnovi (zaposlenje, obrt i srodne samostalne djelatnosti, status člana uprave osim prokurista itd.) kriterij je zamrzavanja mirovine
S vremena na vrijeme postavi nam se pitanje u vezi ostvarivanja primanja umirovljenika, ali uz uvjet da im se ne obustavi isplata mirovine. Kako naši umirovljenici uglavnom primaju mirovine od kojih se ne može normalno živjeti, zakonodavac im daje mogućnost da na legalan način ostvare i neka dodatna primanja kako bi pokrpali svoj proračun i pritom ne izgubili glavni izvor egzistencije, svoju mirovinu.
Prije nego krenemo u srž teme, napominjemo da umirovljenik - direktor društva stjecanjem tog statusa gubi pravo na mirovinu i postaje obveznik plaćanja doprinosa. Pritom je osnovica za obračun doprinosa prosječna bruto plaća u RH. Ako umirovljenik sklopi ugovor o radu s društvom, opet gubi pravo na mirovinu. Nimalo stimulativno.
Zanimljivi su nam oblici primanja gdje umirovljenik nije dužan plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te gdje se mirovina ne zamrzava. Upravo je obveza plaćanja doprinosa po nekoj osnovi (zaposlenje, obrt i srodne samostalne djelatnosti, status člana uprave osim prokurista itd.) kriterij zamrzavanja mirovine. Navedeno iznimno ne vrijedi za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 34., st.1.).
Dakle, mirovinu ne obustavljaju primanja:
a) od djelatnosti za čije se obavljanje ne traži izdavanje odobrenja ili registracije i oporezuju se porezom na dohodak;
b) od domaće radinosti i sporednih zanimanja;
c) od poljoprivredne djelatnosti upisane u upisnik OPG-a;
d) od iznajmljivanja nekretnina i pokretnina;
e) od drugog dohotka (honorari i sl. – povremena samostalna djelatnost);
f) po osnovi prokure u trgovačkom društvu.
Na navedena primanja plaća se porez na dohodak i prirez. Postoji nekoliko načina obračunavanja poreza:
Za djelatnosti gore navedene pod a), e) i f) porez se obračunava na način: Na ugovorenu bruto naknadu obračunava se porez na dohodak po stopi od 25% + prirez. Uvijek se mora ugovoriti bruto iznos naknade!
Kod najmova plaća se porez od 12% + prirez, gdje osnovica za porez iznosi 70% ugovorene bruto najamnine.
Kod domaće radinosti, sporednih zanimanja i poljoprivredne djelatnosti plaća se paušalni iznos poreza po stopi od 12% na osnovicu od 12.750,00 kuna godišnje, što iznosi 1.530,00 kn godišnje uvećano za prirez. Pritom ukupni primici ne smiju prijeći svotu deset prosječnih mjesečnih bruto plaća ostvarenih kod pravnih osoba u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine. Za 2011. godinu to je iznos od 76.570,00 kuna.
Kada osoba ostvari dohodak od spomenutih djelatnosti veći od 85.000 kuna godišnje, u narednoj godini mora po sili zakona ući u sustav PDV-a. To znači da mora početi voditi poslovne knjige i obračunavati porez na dohodak temeljem prijave poreza na dohodak.
Moguće je voditi knjige i kada nema uvjeta za ulazak u sustav PDV-a. Osoba može odlučiti ući i u sustav poreza na dobit.
