Za sada se još ne spominje dolarski veliki trgovinski deficit. No pitanje je vremena kada će ova nekada prva tema razgovora među analitičarima, opet postati "top tema". Američki trgovinski deficit je tijekom ove godine lagano rastao, ali taj rast je prvenstveno bio zbog rastućih cijena nafte i ostalih energenata na svjetskom tržištu roba. Kada bi se iz uvoza i izvoza izuzelo trgovanje energentima dolazi se do zanimljive spoznaje. Američki deficit trgovinske bilance je bio stabilan, a u narednim mjesecima je moguće čak i lagano smanjivanje deficita. Ukoliko do toga dođe daljnje slabljenje američkog dolara bi bilo uvelike usporeno. Inače, dolar je od 2001. godine u odnosu na košaricu važnijih svjetskih valuta oslabio za velikih 24 posto. Vrlo jaki gospodarski rast u svijetu mogao bi potaknuti daljnji jači izvoz roba i uskuga iz SAD, dok bi lagano usporavanje američke ekonomije moglo smanjiti "žeđ" amerikanaca za uvoznom robom. Naravno u takvim uvjetima bi se i trgovinski deficit (onaj bez nafte) mogao početi smanjivati. Deficit, bez uvoza/izvoza nafte, je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini povećan za malih 9,8 milijardi dolara. Brojka je zaista mala jer se u periodu od 2002. - 2005. godine američke deficit povećavao svake godine za 54,4 milijardu dolara. Ako se pogleda ukupna trgovinska bilanca tada je u prvih šest mjeseci ove godine deficit povećan za 44,9 milijardi dolara, što je u skladu s prosječnim prošlogodišnjim brojkama. Naravno, ima i onih analitičara koji smatraju da je smanjivanje "ne naftnog" deficita prvenstveno posljedica usporavanja američke ekonomije što na kraju nikako ne može biti dobro. Trgovinski deficit je čitavo vrijeme bio, i još uvijek je, velika prijetnja američkom dolaru. Jaki gospodarski rast SAD je prošlih godina bio praćen velikom potražnjom amerikanaca za inozemnom robom. Zbog toga je trgovinska bilanca SAD svake godine bila u sve većem minusu. Ono što je držalo američku valutu čitavo vrijeme od jačeg klizanja su bile inozemne kapitalne investicije u američke vrijednosne papire. Rast kamatne stope na dolar od lipnja 2004 do srpnja ove godine je bio jedan od glavnih razloga zašto je veliki broj inozemnih investitora uložio svoj kapital u SAD. Sada je to vrlo delikatna situacija, s jedne strane smanjuje se trgovinski deficit, a s druge strane se zbog visokih kamatnih stopa smanjuje potrošnja amerikanaca koja je jedan od najvažnijih čimbenika rasta američke ekonomije. Posljednji podaci pokazuju kako zanimanje inozemnih centralnih banaka za američke vrijednosne papirime jenjava, što samo dodatno pojačava glasine na deviznom tržištu da sve veći broj centralnih banaka diverzificira svoje devizne rezerve iz dolara u ostale svjetske valute, prvenstveno euro i britansku funtu. S druge strane visoke kamatne stope su počele štetiti američkom gospodarskom rastu. Procijenjuje se da je za financiranje deficita platne bilance SAD dnevno potrebno da u američke vrijednosne papire inozemni investitori ulože barem 2 milijarde dolara.