Stil našeg suvremenog načina života traži neke nove, nažalost negativne, navike. Znate već one standardne izjave da “nemamo vremena” koje bi trebalo posvetiti samom sebi. Već i vrapci na grani govore o neadekvatnoj prehrani, stresu, nedovoljnom kretanju itd. Dolazimo na prvi pogled do apsurda, a taj je da se o tome govori svakodnevno, a da se stanje zdravlja sve više pogoršava.
Nova/stara teza govori o sindromu propusnosti crijeva kao uzroku mnogih zdravstvenih poteškoća.
Prije svega u osnovnim crtama objasniti što točno znači sindrom propusnih crijeva. Naime sva hrana i tekućina koju uzimamo prolazi kroz naš probavni sustav.
U crijevima se obavlja važna funkcija prelaska korisnih hranjivih sastojaka u krvni sustav putem kojih se te supstance dovode do naših stanica gdje se događaju metabolički procesi.
Zid crijeva oblažu epitelne stanice koje imaju funkciju da spriječe kontakt probavne mase u crijevima koja sadrže elemente koji nisu pogodni za organizam. To u u konačnici može značiti da u krvotok pored “dobrih” supstanci u organizam ulaze i “štetne” supstance. Naime, stvaraju se pukotine u tom zaštitnom zidu, a to onda dovodi do patoloških stanja u organizmu. Između ostalog, za taj problem je odgovoran odnos “dobrih” i “štetnih” bakterija koje imamo svi u našem crijevu. Dobre bakterije/probiotici su one bakterije koje pomažu probavljanju hrane a štetne bakterije su one koje “pomažu” truljenju sadržaja crijeva. To se manifestira sa smrdljivom stolicom i vjetrovima, te nadimanjem, glavoboljama i problemima s općim stanjem organizma.
Kada dođe do poremećaja odnosa dobrih i štetnih bakterija, a to se najčešće događa kada uzimamo hranu na koju smo alergični, koju naš organizam ne podnosi, te još “dodamo” mnogobrojne kemijske spojeve koji se upotrebljavaju u uzgoju i industriji hrane, stvaraju se uvjeti za sindrom propusnih crijeva koji onda dovodi do svih gore navedenih problema.
Ova teza još uvijek nije prihvaćena u znanstvenom svijetu, ali se nadam da će se učiniti napori koji će dovesti do općeg stava, a koji bi onda omogućio i učinkoviti pristup rješavanju ovog složenog mehanizma.
Do tada, predlažem, da se kod pacijenata koji imaju navedene smetnje, učine kvalitetni alergo testovi, da se smanji unos bijelog brašna i mliječnih proizvoda, posebno industrijskog kravljeg mlijeka. Iz prehrane izbacite, koliko je moguće, industrijsku prerađenu hranu. Koristite cjelovite namirnice, a po nekim autorima se preporučuju i mesno koštane juhe.
I na kraju tu ipak ima nešto.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
