Pogreške u knjigovodstvu, a pritom ne mislimo na one nastale i ispravljene tijekom poslovne godine, događaju se zbog nedostatka informacija, zbog krive procjene poslovnog događaja i zbog brojnih drugih razloga koji mogu biti neznanje ili, u krajnjem slučaju, namjera. Bilo da im je uzrok taj ili neki drugi, kad se računovodstvene pogreške otkriju, treba ih ispraviti kako bi financijska izvješća koja se izrađuju iz knjigovodstvenih podataka bila poštena, nepristrana i pouzdana za vlasnike i ostale korisnike informacija.
Pogreške koje se događaju uređene su posebnim računovodstvenim standardom, odnosno MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške ili HSFI 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, a ovisno o veličini poduzetnika.
Računovodstvene pogreške mogu biti nepriznavanje određenog poslovnog događaja (prihoda, rashoda, imovine, obveza) ili pogrešno priznavanje koje je nastalo u ranijim razdobljima, odnosno poslovnim godinama, a istih smo postali svjesni tek sada.
HSFI, koji su najčešće primjenjeni u RH, zahtijevaju da se značajne pogreške prethodnog razdoblja isprave retroaktivnim prepravljanjem početnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje se objavljuju usporedni podaci u financijskim izvješćima. U slučaju nemogućnosti provedbe ispravka pogreške u usporednim podacima razdoblja u kojem se pojavila pogreška, ispravak početnog provodi se u tekućem razdoblju.
Zaključno, bitne pogreške ispravljaju se u bilanci (u slučaju npr. prihoda kroz neraspoređenu zadržanu dobit), a ne u računu dobitka i gubitka, kako je to praksa u većem dijelu slučajeva.
Porezni tretman pogreški također ne treba zanemariti, pa ukoliko se radi o pogreškama vezanima uz prihode i rashode u sklopu kapitala treba izraziti i porez na dobit koji se propustilo obračunati, a u slučaju da je porez trebalo platiti, moramo zaračunati i zatezne kamate.
Uzmimo za primjer da nismo knjižili izlazni račun u iznosu 100.000 kn + PDV, a koji se odnosi na 2015. godinu, a već smo zaključili godinu i predali papirologiju na poreznu upravu i FINA-u. Skraćeno, morali bismo prepraviti prethodnu godinu na način da bismo iskazali obvezu za PDV 25.000 kn, obvezu za porez na dobit u iznosu 20.000 kn te zadržanu dobit u iznosu 80.000 kn. Naravno, ne zaboravimo i zatezne kamate koje se knjiže u tekuće razdoblje, odnosno teretile bi našu tekuću, 2016. godinu.
