Nedostatak radne snage predstavlja veliki problem u Hrvatskoj i svake je godine sve veći. Prema procjenama, u Hrvatskoj konstantno nedostaje oko 60.000 radnika
Jedan od najvećih poslovnih izazova mnogih poslodavaca u 2023. godini predstavlja nedostatak kvalitetne radne snage. Ovaj ključan problem, s kojim se poduzetnici već nekoliko godina susreću, posebno je došao do izražaja u zadnjih nekoliko godina, a izgledno je kako će značajne izazove u poslovanju predstavljati i u godinama koje slijede.
Ljudski potencijali temelj su rada svakog poduzeća i upravo zato potrebno im je posvetiti posebnu pozornost. Poduzeća iziskuju sposobne i kompetentne zaposlenike koji čine njihovo poslovanje uspješnim.
Zaposlenici su u prošlosti, ali isto tako i u današnjem svijetu, bitna karika uspješnosti bilo kojeg poslovanja. Bez njih većina ideja ne bi imala šansu pokretanja i daljnjeg razvitka.
Nedostatak radne snage predstavlja veliki problem u Hrvatskoj i svake je godine sve veći. Prema procjenama, u Hrvatskoj konstantno nedostaje oko 60.000 radnika.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u 2022. godini do 31. svibnja izdano je ukupno 51.516 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj. Od tog broja, za državljane Filipina izdano je 2.194 dozvola za boravak i rad. U odnosu na 2021. godinu, kada je u istom razdoblju izdano 26.143 dozvola za boravak i rad, u 2022. godini zamjetno je povećanje izdanih dozvola za boravak i rad od čak 97 posto.
Potkraj rujna 2022. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 105.796 nezaposlenih osoba, što je za 4.624 osobe manje nego prethodnog mjeseca, a za 13.298 osoba manje nego u rujnu 2021. Dakle, u rujnu 2022. godine nezaposlenost je smanjena za 4,2 % u usporedbi s prethodnim mjesecom te za 11,2 % u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine.
Zakon o strancima
Zakonom o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22; dalje: Zakon) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
Osobe koje imaju utvrđen status Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u smislu Zakona te ostvaruju status i prava sukladno posebnom propisu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.
Državljanin države članice EGP je osoba koja ima državljanstvo jedne od država članica EGP-a. Treća zemlja je država koja nije država članica EGP-a niti Švicarska Konfederacija. Stranac je osoba koja nema hrvatsko državljanstvo.
Rad stranaca
Radnik koji nije državljanin članice Europske unije (radnici iz trećih zemalja) može raditi za hrvatskog poslodavca na temelju jednog od navedenih uvjeta:
- dozvole za boravak i rad,
- potvrde o prijavi rada (do 90 ili 30 dana u jednoj kalendarskoj godini),
- bez potvrde za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (u posebnim slučajevima definiranim Zakonom o strancima).
Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.
Poslodavac u Hrvatskoj može stranca (državljanina treće zemlje) zaposliti samo ako je pribavio dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada. Osim toga, može ga zaposliti samo na onim poslovima za koje je izdana dozvola za rad ili potvrda o prijavi boravka.
Dakle, državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi s dozvolom za boravak i rad ili potvrdom o prijavi rada.
Dozvola za boravak i rad
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod područne službe odnosno ureda HZZ-a.
U slučaju da radne snage nedostaje na tržištu radne snage u Republici Hrvatskoj, temeljem zaprimljene obavijesti o rezultatu tržišta rada, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad.
Zahtjev može podnijeti poslodavac koji će se koristiti radom državljanina treće zemlje. Poslodavac podnosi HZZ-u zahtjev za provođenje testa tržišta rada i određuje uvjete koje potencijalni radnik mora ispunjavati. Ti uvjeti se tiču obrazovne kvalifikacije, radnog iskustva, posebnih stručnih znanja i vještina i slično.
Nakon pozitivnog mišljenja HZZ-a, poslodavac šalje zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj postaji putem elektroničke pošte.
Zahtjev se podnosi policijskoj postaji putem elektroničke pošte, prema mjestu namjeravanog boravka. Nadležna policijska uprava odnosno postaja mora donijeti odluku u roku od 15 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
Policijska uprava/postaja može izdati dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje koji ispunjava opće uvjete za boravak, a na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a.
Provedba testa tržišta rada i mišljenje HZZ-a se ne provodi za sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Republike Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine ili ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje.