Švicarska središnja banka je u velikim "problemima". Švicarski franak je u odnosu na euro na osmogodišnjem minimumu. Niska kamatna stopa privlači investitore da se zadužuju u franku, te da prodaju franke i ulažu kapital u valute sa višim kamatnim prinosima. Na taj problem su upozorili i na nedavnoj sjednici grupe G7, no ostali su samo na upozorenju bez ikakve akcije. Švicarska središnja banka je za sada donekle uspješno branila franak tzv. usmenim intervencijama. Učestalo su govorili da slab franak može utjecati na povećanje uvoznih cijena, a samim time i na inflaciju. Prema posljednjim podacima inflacija u Švicarskoj je niska, a da stvar bude zanimljivija uvozne cijene su čak i pale. Time je SNB ostala bez aduta kojim je plašila investitore. Tradicionalne poteze kao što su devizna intervencija ili iznenadno podizanje kamatne stope su malo vjerojatni, pa SNB preostaje samo sjesti i gledati gdje će franak završiti. Švicarski franak je na euro u posljednjih šest mjeseci pao za 5 posto i ukoliko se nešto dramatično na deviznom tržištu ne dogodi, pad franka će se nastaviti i u bližoj budućnosti. Iako je inflacija u Eurozoni već duže vrijeme oko zacrtanih 2 posto, inflatorni pritisci bi u narednom periodu mogli biti glavna nit vodilja Europskoj središnjoj banci pri donošenju odluka o kamatnoj stopi na euro. Kako će prema svim pokazateljima gospodarstvo Eurozone i ove godine rasti iznadprosječnom stopom, Europska središnja banka će s posebnom pažnjom pratiti inflaciju, čak i ukoliko pad cijena nafte donekle ublaži inflatorne pritiske. Analitičari smatraju da eventualni pad cijene nafte neće uvelike smanjiti inflatorne pritiske u najvećem gospodarstvu Eurozone zbog rastućih plaća i više stope poreza na dodanu vrijednost. Glavni zadatak Europske središnje banke je da osigura stopu inflacije do 2 posto. Cijena nafte je trenutno ispod 60 dolara, znatno niže nego što je bila sredinom 2006. godine kada je dosegnut vrh od 78 dolara, što bi prema očekivanjima analitičara trebalo inflaciju tijekom ove godine u Eurozoni držati ispod 2 posto. Predsjednik nekada često spominjane Bundesbanke Axel Weber je nedavno izjavio da pad cijene nafte ne mora nužno dovesti i do pada inflacije, jer niža cijena energenta može potaknuti jači gospodarski razvoj koji bi, ukoliko su proizvodni kapaciteti iskorišteni, mogao rezultirati jačim inflatornim pritiscima. Europska središnja banka predviđa lagano usporavanje gospodarskog rasta Eurozone za 2007. sa 2,7 na 2,2 posto, što je vrlo blizu razini koja dijeli gospodarski rast koji ne utječe na inflaciju od onoga koji povećava inflatorne pritiske. Zbog toga većina analitičara računa s povećanjem kamate na euro i to u ožujku na 3,75 posto, te u lipnju na 4,00 posto.