Nakon nekoliko godina stagnacije gospodarstva Eurozone, kada su kompanije smanjivale broj zaposlenih kako bi ostvarile planirane profite, sve više podataka upućuje na to da zapošljavanje uzima sve veći zamah. Dobra vijest za one koji traže posao, ali i za vlade država Eurozone koje se bore s prenapregnutim proračunima, u kojima stavke socijalne pomoći predstavljaju jedan od većih izdataka. Analitičari se pitaju da li će tempo kojim je raslo gospodarstvo Eurozone u prvoj polovici ove godine biti održiv i tijekom drugih šest mjeseci. Službeni podaci iz Njemačke i Francuske pokazuju da je kontinuirani pad nezaposlenosti u proteklim mjesecima rezultat jačanja tamošnjih ekonomija, a ne kako su neki u šali govorili statističkog brisanja ljudi sa popisa u registru za nezaposlene. Eurozona sada kreira radna mjesta brže od SAD. U prosjeku se mjesečno u državama europske dvanaestorice kreira 200,000 novih radnih mjesta. Analitičari navode da je jedan od problema praćenja zaposlenosti u Eurozone nedostatak jedinstvenog podatka za Eurozonu. Na primjer, u SAD se svakog prvog petka u mjesecu objavljuje podatak o zaposlenosti koji ima veliki utjecaj na daljnja međuvalutarna kretanja. To nije slučaj sa podatkom o zaposlenosti u Eurozoni. Pomalo čudno jer je to druga po veličini ekonomija. Ured za statistiku Francuske objavio je da je u periodu od 01. travnja do 30. lipnja kreirano 51,900 novih radnih mjesta. U ovoj brojci nisu uračunata zapošljavanja u javnom sektoru i poljoprivredi. Kvartalni rast zaposlenosti od 0,3 posto je najbolji u posljednjih pet godina. Njemačka je prijavila u istom periodu rast zaposlenosti od 0,28 posto. Analitičari ovaj podatak iz Njemačke uzimaju s određenom dozom rezerve, jer je veliki broj stanovništva bio zaposlen u tom periodu na određeno vrijeme za potrebe organizacije svjetskog nogometnog prvenstva. Analitičari govore da su podaci još daleko od onih najboljih krajem 90tih godina, ali se slažu da se sadašnji trend zapošljavanja ne smije zanemariti. Naime, krajem devedesetih kvartalno je posao pronašlo 100,000, a tijekom 2000. ukupno je zaposleno više od 560,000 Francuza. U Njemačkoj i Francuskoj je gotovo polovica ukupno nezaposlenih Eurozone, njih 11,5 milijuna. Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pada već četrti mjesec u nizu, a mjesečni pad od 84,000 je iznenadio mnoge analitičare. Uslužni sektor i građevinarstvo prednjače u zapošljavanju, dok je sektor proizvodnje pod velikim pritiskom "jeftine" Kine. Veći broj zaposlenih, znači i više poreznih prihoda u državnoj blagajni, čime se smanjuje pritisak na proračun. Veća zaposlenost, odnosno bolja imovinska situacija, može rezultirati i povećanjem potrošnje čime bi se potaknuo daljnji gospodarski rast. Rast zapošljavanja još nije rezultirao i u porastu inflatornih pritisaka, koji bi se mogli pojaviti kroz rast plaća. U Francuskoj su tijekom drugog kvartala plaće porasle za 2,9 posto, a za ukupno gospodarstvo Eurozone se očekuje rast od oko 3,00 posto, što još uvijek ne predstavlja opasnost za povećanje inflacije.