U sadašnjem geopolitičkom okruženju ima smisla baciti pogled na razdoblje Zaljevskog rata 1990.-91., te na kretanje cijena zlata, nafte i dolara. Današnji tržišni uvjeti nešto su izmjenjeniji od onih s početka devedesetih. Na primjer, Njemačka je ujedinjena 03. listopada 1990., uspostavljena je zajednička europska valuta - euro. No unatoč tome mislim da je zanimljivo pogledati razdoblje od prije dvanaest godina i možda izvući iz toga neke zaključke kako bi tržište danas moglo reagirati ako Sjedinjene Države napadnu Irak. Tri najvažnija dana Zaljevskog rata bila su: 02. kolovoz 1990. kada je Irak okupirao Kuvajt, - 17. siječanj 1991. kada je započela akcija saveznika pod vodstvom SAD protiv Iraka i 27. veljače 1991. kada je bivši predsjednik SAD-a Bush (kakva "slučajnost") proglasio pobjedu saveznika i oslobođenje Kuvajta. Kao opće pravilo većina promjena cijena na financijskim tržištima dogodila se u prva dva mjeseca iračke invazije na Kuvajt. Oboje, nafta i zlato, munjevito su skočili 2. kolovoza te su nastavili s rastom u naredna tri tjedna. Važno je napomenuti kako je zlato dostiglo najvišu razinu 23. kolovoza 1990., kada je cijena za jednu finu uncu iznosila 412 USD što je bilo 11% više od cijene koja je bila 01. kolovoza. Nafta je nastavila s rastom sve do 28. rujna kada je jedan barel vrijedio 41 USD, što je predstavljalo porast cijene od one koja je bila 01. kolovoza za nevjerojatnih 100%. Na dan kada su Sjedinjene Države pokrenule akciju protiv Iraka, 17. siječnja 1991. godine, vrijednost nafte i zlata snažno je pala, da bi 27. veljače na dan proglašenja pobjede nad Irakom njihova cijena bila 7% niža za naftu i 3% niža za zlato od one koja je bila 01. kolovoza 1990., dan prije početka iračke invazije na Kuvajt. Američki dolar je bio u silaznom trendu puno prije nego što je Irak okupirao Kuvajt. Njegov pad je bio samo ubrzan nakon 02. kolovoza 1990. i to sve do listopada-studenog te godine. Unatoč tomu što su cijene zlata i nafte snažno pale 17. siječnja 1991. -početak vojne akcije Sjedinjenih Država- američki dolar nastavio je gubiti vrijednost u odnosu na sve važnije svjetske valute. Dolar je započeo s oporavkom tek kada je postalo jasno da će saveznička akcija biti uspješna, da bi nakon proglašenja pobjede američka valuta snažno dobila na vrijednosti. Tržišta vrijednosnih papira nakon invazije Iraka na Kuvajt, 02. kolovoza 1990. godine u naredna dva mjeseca gubila su na vrijednosti. Indeks S&P 500 pao je za 17% u periodu od 01. kolovoza do 11. listopada 1990. Nakon što je u listopadu dosegnuo dno S&P ali i ostali burzovni indeksi kretali su se u uskom rasponu fluktuacije sve do siječnja 1991. godine. Nakon što je američki Kongres dao zeleno svjetlo bivšem predsjedniku Sjedinjenih Država Bushu za vojnu akciju u Perzijskom zaljevu (12. siječnja), te nakon početka intervencije (17. siječnja) burzovni indeksi su se počeli oporavljati. Do trenutka kada je predsjednik Bush proglasio pobjedu saveznika, 27. veljače 1991. godine, S&P 500 indeks bio je za 3,3% viši nego što je bio 01. kolovoza 1990, odnosno za 24% viši od najniže razine u listopadu iste 1990. godine. Možda je jedan od načina za procjenu kretanja financijskog tržišta usljed eventualne intervencije Sjedinjenih Država na Irak procjena o uspješnosti i brzini akcije. Ako postane jasno da će SAD vrlo brzo ostvariti svoje ciljeve, tada je prema povijesnim događanjima i razmišljanju analitičara najbolja strategija - kupiti dolar i vrijednosne papire, a prodati naftu i zlato. Zadnje cijene i vrijednosti su: tečaj EURUSD - 0,9770; S&P 500 - 833,70; zlato - 323,50; nafta 29,15.