Investitori koji su koristili tzv. vezanu trgovinu ubrzano su u proteklih dvadesetak dana zatvorili dio svojih rizičnih pozicija. Termin vezana trgovina se odnosi na proces u kojemu bi se investitori zadužili u valuti s nižom kamatnom stopom, koju bi potom prodali za valutu koja ima visoku kamatnu stopu. Vezana trgovina nije "novitet" na financijskom tržištu. Najbolji primjer takve trgovine se dogodio krajem devedesetih. Tijekom ljeta 1998. godine vezana trgovina je bila već duže od dvije godine u trendu. Od najnižih razina krajem 1995. godine pa sve do kraja 1998. godine funta je na jen ojačala za 71 posto, australac za 66 posto, dok je novozelandski dolar u odnosu na jen ojačao za 56 posto. Početno zatvaranje pozicija je uslijedilo krajem 1998. godine kada su funta, australac i novozelanđanin oslabili u odnosu na jen za dvadesetak posto. Tijekom 1999. godine trend slabljenja valuta s višom kamatnom stopom se nastavio. Jen je u te dvije godine ukupno ojačao na funtu i australac za oko 40 posto, a na novozelanđanin za 44 posto. Analitičari se sada pitaju kakav će se scenarij odigrati ovaj put. Investitori koji su koristili vezanu trgovinu aktivni su još od 2005. godine, mada je trend deprecijacije japanskog jena znatno duži. Ukupne špekulative pozicije su tri puta veće nego što su bile krajem devedesetih, pa bi ukupan efekt zatvaranja pozicija tzv. vezane trgovine mogao biti znatno jači. Koliko je kriza na financijskom tržištu ozbiljna govori i činjenica da se u cijelu priču uključio i sam predsjednik SAD Bush koji je najavio paket mjera kojim će se pomoći svima onima koji su "zapeli" u hipotekarnim poteškoćama. Likvidnost financijskog tržišta je i dalje vrlo loša. Kamatne stope na međubankarskom tržištu su na vrlo visokim razinama. Na britansku funtu kamat tromjesečni LIBOR je dosegnuo najvišu razinu u posljednjih devet godina (6,6925%), na euro i američki dolar tromjesečni LIBOR je na šestogodišnjem maksimumu 4,7425%, odnosno 5,62125%. Vrijednost indeksa povjerenje potrošača u SAD za kolovoz je iznosio 105,00 što je najniža razina od početka ove godine. Dio indeksa koji se odnosi na sadašnju situaciju je pao sa 138 na 130, dok je komponenta indeksa koja se odnosi na buduća očekivanja pala sa 94 na 88. Moglo bi se reći da su to prvi negativni signali američkih potrošača uzrokovani krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita. Drugi pokazatelj na kojeg bi kriza financijskog tržišta mogla imati utjecaj bio je u skladu s očekivanjima. Riječ je o bruto društvenom proizvodu SAD za drugi kvartal. Na godišnjoj razini američka ekonomija je rasla po stopi od 4,0 posto, nešto niže od očekivanih 4,1 posto.