Iznenađujuće loš podatak o zaposlenosti u SAD za mjesec kolovoz bio je dovoljan da američki dolar popusti pod pritiskom investitora i padne u odnosnu na euro na najnižu razinu u posljednjih 15 godina - 1,3930. Prema podacima Ministarstva rada SAD tijekom kolovoza nije došlo do povećanja zaposlenosti, nego se dogodilo upravo suprotno, posao je izgubilo 4.000 amerikanaca. Analitičari su ovako loš podatak odmah povezali s onim koji pokazuje potrošnju u maloprodaji koja u ukupnom bruto društvenom proizvodu SAD sudjeluje s gotovo 60 posto. Analitičari su zaključili da bi smanjena zaposlenost mogla utjecati i na manju potrošnju, što u svakom slučaju nije dobra vijest za američku ekonomiju. Uz to visoka cijena nafte i hrane dodatno smanjuju raspoloživu količinu dolara za potrošnju, pa je time strah analitičara dodatno pojačan. Potrošnja je oduvijek imala značajan utjecaj na američku ekonomiju. Još od napada na SAD 11. rujna 2001. veliki broj amerikanaca je smatrao potrošnju kao patriotsku obvezu. Posljednji podatak o prometu u maloprodaji pokazao je manji rast prometa od očekivanog. Tijekom kolovoza promet u maloprodaji je povećan za 0,3 posto, no ako se iz njega izuzme promet u trgovini osobnim automobilima, koji čini gotovo jednu petinu ukupnog prometa, tada je zabilježen najveći pad prometa u maloprodaji u posljednjih godinu dana. Podatak koji je ostao u sjeni svih događaje je onaj koji se odnosi na trgovinsku bilancu SAD. Ona je "tradicionalno" u minusu, pa je tako za kolovoz minus iznosio 59,2 milijardi dolara. To je već četvrti mjesec zaredom da je deficit američka trgovinska bilanca ispod razine od 60 milijardi dolara. FED je toga svjestan i sve će poduzeti da vrati povjerenje potrošača u zonu optimizma. Dok čitate ovaj tekst FED je najvjerojatnije smanjio kamatnu stopu na dolar za 25 b.p. na 5,00 posto, mada ima analitičara koji očekuju i veći rez od 50 b.p. na 4,75 posto. Prošloga tjedna aktivna je bila i Švicarska središnja banka koja je na sveopće iznenađenja podigla referentnu kamatnu stopu na švicarski franak za 25 b.p. na 2,75 posto. Predsjednik Švicarske središnje banke g. Roth nije posebno objasnio ovu odluku, već je iznio uobičajne komentare u stilu da su inflatorni pritisci i dalje prisutni, te da je švicarska ekonomija u ovom turbulentnom razdoblju krize hipotekarnih zajmova "gurala" prilično dobro. Analitičari se slažu kako je to najvjerojatnije posljednje podizanje kamate na "švicarac" za ovu godinu, što je svakako dobra vijest za sve one koji imaju kredite vezane uz švicarski franak.