Koji god kelj da konzumirate, ne možete pogriješiti, on je idealna zimska namirnica. Sve vrste kelja su prava riznica nutrijenata i izvor zdravlja
Tko kaže da i zimi ne možemo jesti šarene salate kao cjeloviti obrok?
Lisnati kelj u kombinaciji s ječmom, pečenim batatom, feta sirom i tostiranim orasima možete poslužiti kao toplu salatu ili kao prilog.
Kelj je dvogodišnja biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae).
Izdržljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao i niske temperature i mraz. Zbog toga je idealan za uzgoj u našem podneblju gdje bez problema prezimljuje. Postoji mnogo vrsta kelja, dok je kod nas najpopularniji glavati kelj (lat. Brassica oleracea var. Sabauda). Druge popularne vrste kelja su kelj pupčar, lisnati ili kovrčavi kelj te raštika.
Koji god kelj da konzumirate, ne možete pogriješiti, on je idealna zimska namirnica. Sve vrste kelja su prava riznica nutrijenata i izvor zdravlja. Zbog izuzetno malog broja kalorija, a obilja nutrijenata, jedna je od najzdravijih namirnica koja je ujedno pogodna za svaku vrstu prehrane.
Šalica sirovog kelja (oko 70 grama) sadrži 19 kalorija, 4 grama ugljikohidrata, 1 gram proteina. Sadrži jako malo masti, od kojih većinu čine omega-3 masne kiseline. Kelj je odličan izvor vitamina C, vrlo dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, K i B6, magnezija, kalija i mangana te dobar izvor tiamina, kalcija, fosfora i bakra.
Redovito konzumiranje kelja jača imunitet i kosti, štiti vid, proljepšava kožu, kosu i nokte, smanjuje upale u organizmu te štiti od raka, poboljšava probavu te smanjuje rizik od dijabetesa.
U ovom receptu koristila sam lisnati kelj, koji je u vrtu preživio sve mrazove, minuse i snijeg te i dalje raste. Lisnati ili kovrčavi kelj (lat. Brassica oleracea var. sabellica), nutritivno je vrijedniji od običnog kelja, ali ima žilavije lišće.
Lisnati kelj je prava vitaminska bomba u usporedbi s ostalim sortama kelja jer sadrži 6,5 puta više omega-3 masnih kiselina, gotovo 4 puta više kalcija, 15 puta više vitamina A, gotovo 12 puta više vitamina K i 4 puta više vitamina C.
Mladi kelj može se konzumirati svjež kao salata ili dodatak smoothiju. Stariji kelj potrebno je skuhati jer je svjež teško probavljiv. Kelj se može dodati juhama i varivima, često se priprema u kombinaciji s krumpirom i ječmom, a od njega možete napraviti i čips.
SASTOJCI:
- 250 g kelja
- 250 g batata
- 250 g ječma
- 1 kapula
- 3 režnja češnjaka
- 50 g oraha
- 100 g feta sira
- maslinovo ulje
- aceto balsamico
- sol
- papar
PRIPREMA:
Ječam namočiti, najbolje preko noći, pa skuhati u slanoj vodi. Batat oguliti, narezati na kockice, lagano nauljiti maslinovim uljem, začiniti solju i peći u pećnici 15-ak minuta na 200C, dok ne postane mekan i zarumeni se.
Kelj oprati, ukloniti središnju žilu i narezati na manje komadiće.
Orahe tostirati na tavi.
Kapulu nasjeckati na sitno, prodinstati na 2 žlice maslinovog ulja. Kada se zacakli dodati protisnuti češnjak. U to umiješati kelj. Kada povene, dodati kuhani ječam. Sve dobro promiješati i maknuti s vatre.
U kelj i ječam umiješati pečeni batat i feta sir. Začiniti maslinovim uljem, acetom, solju i paprom te po vrhu posipati sjeckanim orasima.
Dobar tek!
