Iako uvjeti rada i plaće u turizmu rastu iz godine u godinu, procjenjuje se da u ovom trenutku i dalje nedostaje više od 40.000 turističkih djelatnika


Turisti stižu u sve većem broju, pune se gradovi, kampovi i hoteli te kreću manifestacije koje dodatno obogaćuju destinacijsku ponudu i ljetne doživljaje. Također, s početkom turističke sezone pune se i radna mjesta. Sezonski radnici, naročito oni u području turizma, jedni su od najugroženijih i najosjetljivijih skupina radnika na tržištu rada. Upravo su turistički radnici jedan od ključnih nositelja turizma, naše najvažnije uslužne grane te zapravo o njihovom angažmanu ovisi dobrim dijelom i uspješnost same turističke sezone.

Sezonski radnici u turizmu najviše se zapošljavaju u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane te u trgovini na veliko i na malo, i to u zanimanjima prodavača, konobara, kuhara, sobara, pomoćnih kuhara, čistača, kuhinjskih radnika, administrativnih službenika, ekonomskih službenika i hotelijersko-turističkih službenika.

Za našu zemlju u kojoj turizam generira veliki broj zaposlenih, pitanje radne snage u tom sektoru i kvalitete tržišta rada u konačnici se reflektira na kvalitetu usluge koja se nudi domaćim i stranim gostima.

Svima je poznato kako poslodavci pripreme za sezonu započinju već početkom godine, a potrebne radnike pokušavaju nadoknaditi postojećim radnicima iz poslovnica u kontinentalnoj Hrvatskoj, stranim radnicima, ali i učenicima te studentima. Uglavnom, već nekoliko godina “traži se radnik više.”

Upravo zbog specifičnosti turističke sezone, imamo velik problem oko pronalaska kvalitetne radne snage. Iako uvjeti rada i plaće u turizmu rastu iz godine u godinu, procjenjuje se da u ovom trenutku i dalje nedostaje više od 40.000 turističkih djelatnika. Isti trend manjka radne snage prati i sve veći broj stranih radnika, pogotovo onih iz prekooceanskih država.

 

Sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je stupio na snagu početkom 2023. godine, uvedena je definicija posla koji se obavlja sezonski, s naznakom bitnih obilježja takve vrste rada i naznakom djelatnosti u kojima se u pravilu pojavljuje.

Također, izmjene i dopune Zakona o radu omogućile su sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme i predviđaju fleksibilne mogućnosti dogovora radnika i poslodavca o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova.

Obzirom da i dalje ostaje mogućnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme, a kako bi se spriječila moguća zlouporaba sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove u cilju izbjegavanja ograničenja koja su propisana za ugovore o radu koji se sklapaju na određeno vrijeme, propisano je da se takva vrsta ugovora može sklopiti samo ako godišnja razdoblja povećane potrebe za poslom koji se obavlja kao sezonski posao, u određenim dijelovima kalendarske godine ne traju duže od ukupno devet mjeseci.

Prema tome, ugovor o radu za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.

Potrebno je naglasiti da ako se za obavljanje stalnih sezonskih poslova sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to: 

  • da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
  • da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

S druge strane, ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla.

Postoji i određena iznimka, odnosno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Što se tiče samog sadržaja ugovora o radu za stalne sezonske poslove, osim osnovnih podataka koje mora sadržavati svaki ugovor o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove mora sadržavati i dodatne podatke o:

  • uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje,
  • roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni,
  • roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi za sklapanje ugovora, a koji ne može biti kraći od osam dana,
  • podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Pod neopravdanim odbijanjem ponude za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni smatra se odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu u kojoj je opseg prava i obveza jednak ili veći u odnosu na prethodno sklopljen ugovor o radu.