Ljeto i "normalni" uvjeti vožnje su za nama. Lika i Gorski kotar već su nakratko zabijelili, što znači da nas čeka vožnja u kojoj ćemo trebati više pažnje nego u ljetnim uvjetima. Kiša, magla, snijeg, poledica, sve su to poteškoće koje mogu dovesti do težih nezgoda, naročito onih koji su se uljuljali u dobrom prijanjanju guma uz suhi asfalt. Što znači sklizak teren, naročito ako kotači na jednoj strani vozila nemaju isto trenje kao oni s druge strane, vidjeli smo u prošlom broju, kad smo izvjestili s treninga sigurne vožnje na Grobniku. Ohrabrujuće je da je dosta vozača zvalo i tražilo broj telefona za prijave ( 051 - 502 - 302 ), što znači da je svijest o sigurnijoj vožnji sve prisutnija i kod naših ljudi. Ono što začuđuje kod zakonodavca je, da je u vrijeme kad je donesen zakon " nula - nula ", uvedeno ograničenja snage automobila kojim mogu upravljati mladi vozači, niže brzina za takve, nemogućnost vožnje u kasnim noćnim satima, bila donesena i mjera obaveznog pohađanja treninga sigurne vožnje, pa su i onda izdate vozačke dozvole, privremene. No, sva represija za kršenje spomenutih zabrana se primjenjuje, ali se još ništa nije pomaklo po pitanju obaveze dodatnog treninga, što nije manje važno. Zakonodavac je dobro mislio, jer su mladi vozači između godinu i pol i dvije godine i pol vozačkog staža, najpodložniji prometnim nezgodama. To je vrijeme kad prođu prvi strahovi prema automobilu i prometu, pa, ako se u međuvremenu ništa ne dogodi, mlad vozač misli da je potpuno ovladao automobilom i cestom i da za njega više nema nepredviđenih situacija. No, svaki novi metar ceste, svaki kilometar brzine više, sa sobom nosi nova iznenađenja, kojih mnogi nisu svjesni. Vjerojatno je razlog neprovođenja treninga već previsoka cijena obavezne auto škole. No za cijenu jednog branika dobit ćete dragocjeno iskustvo, i možda novac koji ste uložili desetak puta vratiti već kod prvog nepredviđenog kočenja. Kad smo bili na treningu, svih nas je iznenadila činjenica da u kritičnoj situaciji naglog kočenja, najprije, ali i do samog kraja kočenja pedala spojke, tj. kvačila mora biti pritisnuta do kraja. Tako se isključuje pogon, koji može predstavljati dodatni problem vraćanja vozila na pravilnu putanju. U slučaju opisanom u prošlom broju, kod vozila bez ABS-a, kad smo kočili na ravnom dijelu ili energičnim kočenjem nailazili na prepreku koju je trebalo zaobići, doziranim oštrim kočenjem, otpuštanjem kočnice i korekcijom volana, nakon nekoliko pokušaja uspjevali smo ostati na obilježenoj zamišljenoj cesti, dakle, u tom slučaju ne bi prouzročili prometnu nezgodu, niti oštetili automobil. No, tek kad smo "ukopčali" ABS na novom Audiu, osjetili smo koliko je taj uređaj koristan i zašto ga od ove godine svi evropski automobili moraju imati. Svima je dobro poznato da ABS spriječava blokiranje, tj. proklizavanje kotača prilikom kočenja i tako skraćuje put kočenja. No kad u samo pola sata istim automobilom kočite s ABS-om i bez njega, dobivate stvarnu potvrdu. Nažalost, pa ga velika većina hrvatskih automobila nema i njihovi vozači se moraju "mučiti" prilikom kočenja, kako je prije opisano. Za razliku od toga, ABS, sam dozira kočenje i u uvjetima naglog kočenja ne da treba otpuštati pedalu, nego je treba imati pritisnutu svom snagom i nikako ne puštati sve dok sa auto sam ne zaustavi. Naravno, cijelo vrijeme pritisnuta je i pedala kvačila. Dakle, s potpunom pritisnutom pedalom kočnice, upravljate volanom i izbjegavate nalet ili izlijetanje. Tada se javlja specifično lupanje u ovjesu koje proizlazi iz rada ABS, pa se mnogi prestraše i puste kočnicu, što je fatalna greška. To je samo uobičajeni rad prilikom kočenja i ništa se autu zbog toga ne može dogoditi. Kolika je važnost snažnog pritiska na pedalu kočnice, ali i straha nekih polaznika kad se aktivira ABS, na Grobniku instruktori odgovaraju darivanjem novog Audia onome tko slomi pedalu kočnice, što je naravno, nemoguće! Od svih treninga na Grobniku, života vrijedan je i onaj kad vas instruktor u skliskom, zatvorenom krugu promjera dvadesetak metara natjera da vozite do granice kada automobil ima tendenciju izlaženje iz kruga, tj. u stvarnim uvjetima, izvan ceste. Ponovimo da se tu ne radi ni o kakvim sportskim vožnjama i brzinama, jer je za simulaciju na skliskom dosta tridesetak kilometara na sat. Dakle, u momentu kad vam vozilo bježi s "ceste", podsvjesna reakcija je pritisnuti kočnicu, što je opet, fatalna greška, jer vozilo usljed centrifugalne sile i gubljenja "tla pod nogama", potpuno izleti iz kruga. Naprotiv, pritiskanjem pedale kvačila ili otpuštanjem gasa, ono se vraća u zavoj, bez izlijetanja. Trening nam je dakle, ipak svima potreban!