Europska središnja banka je u posljednjim analizama izrazila zabrinutost zbog rasta gospodarstva Eurozone. Naime, oni očekuju da će ekonomija Eurozone u naredne dvije godine rasti tako snažno da joj prijeti "pregrijavanje". Od kada je ECB početkom ožujka podigla kamatu na euro na petogodišnji maksimum od 3,75 posto veliki je broj ekonomskih stručnjaka iskazao zabrinutost da bi veća kamata mogla usporiti gospodarski rast. Stručnjaci Europske središnje banke očekuju da će gospodarstvo Eurozone u ovoj i idućoj godini rasti brže od višegodišnjeg prosjeka čime daljnja podizanja kamate na euro imaju smisla. Jak gospodarski rast u pravilu se povezuje s inflatornim pritiscima. U ovom slučaju analitičare ne brinu pritisci koji bi se mogli pojaviti uslijed viših cijena energenata i nafte, već ih brinu pritisci koji bi se mogli pojaviti uslijed rasta plaća. Zbog snažnog gospodarskog rasta radnički sindikati su u puno boljoj pregovaračkoj poziciji kod pregovaranja oko kolektivnih ugovora i razini plaća. Analitičari se slažu da je priliv radne snage s istoka za sada držao razinu plaća pod određenom kontrolom, no pitanje je do kada će to biti tako. Gospodarstvo Eurozone je u 2006. godini raslo po stopi od 2,7 posto što je najsnažniji rast u posljednjih šest godina. Iste godine stopa nezaposlenosti je pala na 7,4 posto sa 8,8 posto koliko je bila 2004. godine. Nadalje, analitičari Europske središnje banke predviđaju da će ekonomski rast Eurozone ove godine biti 2,4 posto, a 2008. godine 2,5 posto, što je daleko više od višegodišnje prosječne stope rasta koja iznosi 2 posto. Dok je to vrlo dobra vijest za sve građane Eurozone, za ECB je noćna mora. Europskoj središnjoj banci je primarni cilj stabilnost cijena koju će vrlo teško održati s obzirom na pritiske sindikata oko rasta plaća, te sve manje raspoloživih slobodnih proizvodnih kapaciteta. Većina analitičara predviđa da će ECB podignuti u lipnju kamatnu stopu na euro za novih 25 b.p. na okruglih 4 posto. Švicarski franak se zaustavio na sedmogodišnjem minimumu u odnosu na euro. Nakon što su podigli kamatu na franak, čelnici Švicarske središnje banke najavili su da će i dalje biti aktivni ukoliko inflatorni pritisci nastave s jačanjem. Za sada jači gospodarski rast nije izazvao i rast plaća, koji najčešće prethodi snažnijem rastu inflacije. Trgovci devizama koji se zadužuju u švicarskom franku kako bi ulagali u valute s višim kamatnim prinosima i koji su jedan od razloga zašto franak kontinuirano slabi za sada nisu na meti članova Švicarske središnje banke. Vrlo je vjerojatno da će s porastom nesigurnosti oko budućih poteza monetarne vlasti Švicarske broj onih koji će se financirati kroz švicarski franak biti sve manji, što bi trebalo dovesti do jačanja franka.