Pokušaj Središnje banke SAD da ubaci dodatnu likvidnost na financijsko tržište po nižoj diskontnoj stopi nije baš imao previše uspijeha, jer svi oni kojima treba dodatna likvidnost nemaju direktan pristup sredstvima FED, već moraju svoje probleme s likvidnosti rješavati preko poslovnih banaka čme i dalje ostaje "visjeti u zraku" oko 7,2 trilijuna dolara hipotekarnih obveznica. Investitori su slikovito opisali nastalu situaciju na način da je šalter FED otvoren, ali nema gužve ispred njega. Takozvana petorka velikih - Citigroup, JP Morgan Chase, Bank of America, Wachovia i Deutsche Bank, je izjavilia kako nemaju potrebe za dodatnom likvidnosti. Analitičari smatraju da je potez FED više simboličan i da predstavlja svojevrstan odgovor na smanjenu likvidnost tržišta. FED je daleko učinkovitiji i efikasniji provodeći operacije na otvorenom tržištu gdje direktno utječe na količinu likvidnosti u sustavu. Na taj način je FED u proteklih desetak dana ubacio u sustav dodatnih 100 milijardi dolara. Nemiri na financijskom tržištu uzrokovali su povećanje tržišnih kamatnih stopa zbog čega je Švicarska središnja banka u nezavidnoj poziciji. Investitori nisu sigurni o budući potezima SNB. Sjednica Švicarske banke je zakazana za 13. rujna, a tržište je zbog trenutne situacije na financijskom tržištu potpuno "izgubljeno". Trenutna tromjesečna LIBOR kamata na švicarski franak, koju posebno prati Švicarska središnja banka, iznosi 2,87 posto. SNB je postavilo okvir za kretanje LIBOR na CHF između 2,00 - 3,00, odnosno srednja vrijednost iznosi 2,50 posto. Trenutna kamata na švicarski franak iznosi 2,87%, i nalazi se iznad srednje vrijednosti 2,50. Analitičari su prije nego što je izbila kriza na financijskom tržištu očekivali da će SNB tijekom rujna podignuti ciljanu kamatu na "švicarac" 2,75 posto, no kako je već sada tržišna kamata iznad te razine upitni su daljnji potezi SNB. Neki analitičari smatraju da bi Švicarska središnja banka trebala podignuti kamatu za 50 baznih poena zbog činjenice da se švicarski franak nije značajnije oporavio, te je još uvijek prilično slab u odnosu na euro. Slabljenje "švicarca" je prvenstvno uzrokovano vezanim trgovinama, u kojima se investitori zadužuju u valutama s nižom kamatnom stopom, te ih prodaju za valute s višom kamatnom stopom, te na razlici u kamatama pokušavaju profitirati. S druge strane neki analitičari smatraju da zbog postojeće situacije na financijskom tržištu Švicarska središnja banka ne bi trebala poduzimati neke drastičnije mjere. U svakom slučaju kamatna stopa na švicarski franak će biti viša, a kako će se to odraziti na kredite vezane uz švicarski franak tek ćemo vidjeti.