Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pismenom obliku i potpisan, u protivnom je nevažeći


Kao jedan od načina na koji može prestati ugovor o radu, Zakon o radu propisuje (čl. 104. st. 1. t. 4.) sporazum o prestanku toga ugovora. To je jedan od najčešće korištenih oblika i načina prestanka ugovora o radu. Zakon o radu ne propisuje iz kojih se razloga može sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu. Važno je da između poslodavca i radnika dođe do suglasnosti volja, jer samo o tome ovisi kada će se sporazum napisati i potpisati. Sporazum pretpostavlja da su se navedeni subjekti složili u svojim interesima i o tome usuglasili. Inicijativu za sporazumni prestanak ugovora o radu mogu dati poslodavac i/ili radnik, iako je u praksi češća inicijativa radnika. Svaki sporazum bolji je od otkaza ugovora o radu. Različiti su razlozi da radnik predloži, a poslodavac prihvati (ili obratno) sporazum: mirovina, drugi posao, nesposobnost za rad i dr. Ima sporazuma o prestanku ugovora o radu i zbog stimulativnih otpremnina, pa i zbog složenog postupka otkazivanja ugovora o radu, iza kojeg može uslijediti individualni radni spor s neizvjesnim posljedicama.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pismenom obliku i potpisan, u protivnom je nevažeći. Bez pisane forme dolazi do brojnih zlouporaba i pravne nesigurnosti. Oba subjekta potpisuju sporazum osobno ili po punomoćniku. Nastaje nakon inicijative i ponude jedne strane i prihvata ponude s druge strane, ali u određenom sadržaju, vremenu i prostoru. Niti jedan drugi oblik osim pisanog ne dolazi u obzir. Zakon o radu ne propisuje obvezni sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Sugerira se ovaj sadržaj: ugovorne strane, mjesto i dan potpisivanja sporazuma, oznaka da se radi o sporazumu o prestanku ugovora o radu, dan prestanka (zaključivanja) radnog odnosa, otpremnina (iznos, način isplate, plaćanje poreza), korištenje godišnjeg odmora, primopredaja posla (ažuriranje poslova i dr.), eventualno ugovorena zabrana utakmice, ostale obveze jedne ili druge strane (a ako međusobnih obveza nema, to treba napisati), odricanje od nekih prava (radnik se može odreći samo prava koja su dospjela) i drugo.

Poslodavac može odmah po sporazumu, ako želi, zaposliti novog (drugog) radnika na radno mjesto (poslove koje je radnik obavljao i prije sporazuma).

Važno je istaknuti da radnik u slučaju prestanka ugovora o radu sporazumom nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti, jer mu je radni odnos prestao njegovom voljom. Izuzetak je ako je sporazum sklopljen zbog premještaja bračnog druga na drugo radno mjesto ili zbog zdravstvenih razloga. Sporazum se eventualno može pobijati ako je sklopljen uporabom sile, pritaje, zbog opasnosti za život i zdravlje ili bitne zablude.