Jedan me vozač optužio da sam prešao na njegovu stranu i da je on zbog toga morao skrenuti skroz udesno i da je ogulio vrata i bok svoga vozila
„Bio sam svojim vozilom u Republici Srbiji i mao incident koji se sastojao u tome da me je jedan vozač optužio da sam prešao na njegovu stranu i da je on zbog toga morao skrenuti skroz udesno i da je ogulio vrata i bok svoga vozila u ogradu ceste. Ja nisam ništa primijetio već sam produžio dalje. Nakon dva mjeseca javlja mi se moj osiguratelj X u Hrvatskoj i traži regres, jer da je po mojoj polici oštećenom vozaču isplaćena odšteta od strane osiguratelja u Srbiji, a temeljem zapisnika policije koji je sastavljen na mjestu nezgode i kojoj je oštećeni vozač dao moj registarski broj. Pravo regresa moj osiguratelj obrazlaže odredbom čl.27.,st.1., t. 7. srpskog Zakona o obveznom osiguranju u saobraćaju, po kojemu ako vozač poslije saobraćajne nezgode napusti mjesto događaja a da nije dao svoje lične podatke i podatke o osiguranju, gubi pravo iz osiguranja i osiguratelj ima pravo od njega regresirati isplaćenu odštetu...“, V.O.
Ne ulazeći u to koje dokaze je uzeo u obzir osiguratelj u Srbiji kako bi utvrdio odgovornost našeg čitatelja, a pri tome se primjenjuje srpsko pravo, stoji odredba u srpskom Zakonu, koju navodi naš čitatelj, o gubitku prava iz osiguranja i pravu osiguratelja na regres od svog osiguranika. Međutim, regres osiguratelja određen je hrvatskim Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu,odnosno ugovorom o osiguranju.
Na regresno pravo osiguratelja primjenjuje se hrvatski Zakon koji u čl. 24. regulira slučajeve gubitka prava iz osiguranja i pravo osiguratelja na regres. Kako među tim slučajevima nije naveden i slučaj napuštanja mjesta nezgode i nedavanja podataka o sebi i osiguranju, a radi se o zatvorenoj listi koju osiguratelji ne mogu proširivati, to je zahtjev osiguratelja X da mu osiguranik regresira isplaćeni iznos odštete potpuno neutemeljen.
