Koronarografija je metoda koja nam direktno pokazuje u kakvom su stanju srčane arterije
Bolesti kardiovaskularnog sustava su vodeće u svijetu, posebno u razvijenim zemljama. Danas raspolažemo s nizom dijagnostičkih metoda koje nam mogu pomoći da utvrdimo pravu dijagnozu, pa samim time i najbolju moguću terapiju. U svojoj praksi susretao sam se s mnogo slučajeva kada su mi pacijenti u anamnezi govorili da su bili na "slikanju srca" odnosno na koronarografiji, a da uopće nisu znali što je to. Neki misle da je bolje ništa ne znati, drugi traže osnovne informacije, a treći žele sve znati do u detalje kao da će se i sami baviti ovom metodom. Ovaj članak ima za ulogu da pomogne onima koji trebaju znati osnovne podatke.
Srčani mišić skoro da radi neprekidno. Između stiskanja klijetki i predklijetki postoje kratke stanke. Kao i za svaki rad, potrebna je energija i kisik te u isto vrijeme i odvod nastalih otpadnih elemenata. U slučaju da ovaj sustav ne funkcionira kako treba, dolazi do manjih ili većih problema s pravilnim radom srca. Za ovo su odgovorne krvne žile srca koje se zovu koronarne arterije. Dvije su osnovne koje se onda dalje dijele na manje. Kod aterosklerotskih promjena te povremenih stiskanja koronarnih arterija nastaju problemi s ishranom srčanog mišića. To se očituje manjim ili većim problemima sve do infarkta srčanog mišića. Infarkt znači da je dio srčanog mišića promijenjen tako da više ne može obavljati funkciju. Kod većeg infarkta dolazi i do smrtnog ishoda.
Koronarografija je metoda koja nam direktno pokazuje u kakvom su stanju srčane arterije. Metoda se sastoji u tome da se u arterijski sustav (ranije preko bedrene arterije, a danas sve više preko arterije na podlaktici) uvuče posebni kateter. On se dalje dovodi do srca. Onda se preko njega ubaci kontrast (tekućina koja se dobro vidi na monitoru rendgena). Na taj način se točno utvrđuje struktura promjena i izgled promjena unutar srčanih arterija te se dobije uvid u provodljivost krvi u istima. Tijekom pretrage dobijemo uvid u prohodnost tri osnovne srčane arterije.
Na osnovu nalaza kojeg dobijemo možemo odlučiti o daljnjim postupcima. Prema veličini promjena na srčanim arterijama, kardiolog se odlučuje koju će metodu primijeniti. Naime, ovdje treba naglasiti da je koronarografija u početku dijagnostička metoda, a da po potrebi može postati i terapeutska metoda. Kroz kateter se može provući sonda s balonom na vrhu pa direktno proširiti lumen arterija ili se ubace stentovi (male cjevčice) koji se postave na sužena mjesta srčanih arterija i uspostavljaju normalnu cirkulaciju k onim mjestima koji se nalaze ispod mjesta suženja krvne žile, omogućavaju normalnu ishranu srčanog mišića i spašavaju život. Pravovremena dijagnoza i intervencija osnovne su prednosti ove metode. I na kraju treba reći da u Rijeci imamo jednu od najbolje organiziranih službi u Hrvatskoj!
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
