Još je vrlo malo vremena ostalo do početka mirovinske reforme, koja se već nekoliko puta odgađala, pa je zadnji termin definiran na 1. siječnja 2002. godine. No, pitanje je da li će zaista i tada nastupiti promjene u mirovinskom sustavu ili će ponovno biti odgođena reforma za nekoliko mjeseci, što bi bilo i realno za očekivati. Određeni poslovi vezani za mirovinsku reformu nisu niti započeli. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima donesen je još prije dvije godine. Neke najvažnije odrednice tog Zakona su da za sve zaposlenike mlađe od 40 godina drugi stup mirovinskog osiguranja predstavlja obvezno osiguranje, dok zaposlenici između 40 i 50 godina imaju mogućnost biranja da li da se uključe u navedeni stup ili ne. U navedenom drugom stupu odvajat će se pet posto doprinosa na posebne račune zaposlenih, te se drugi stup bazira na kapitaliziranoj štednji, dok će se u prvom stupu odvajati 16,5% i bazira se na međugeneracijskoj solidarnosti ( to se odvajanje tiče zaposlenika do 40 godina života ). Mirovinskom reformom uvest će se i treći stup mirovinskog osiguranja, no on je dobrovoljan. Glede osnovnih uvjeta za buduće fondove odnosno društva koja će upravljati tim fondovima treba izdvojiti osnivački ulog od 40 milijuna kuna. Da bi fondovi mogli početi sa radom, moraju osim potrebnog kapitala imati i 80.000 članova, tj. osiguranika. Stručnjaci smatraju da bi za Hrvatsku bilo idealno oko šest fondova, a pojedine banke i osiguravajuća društva užurbano se pripremaju za sudjelovanje u mirovinskoj reformi. Reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj iznimno je bitna za daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala, s obzirom da će fondovi raspolagati sa priličnom količinom sredstava koja će morati plasirati u vrijednosne papire. Naime, mirovinski fondovi nisu ništa drugo nego investicijski fondovi koji prikupljaju uloge velikog broja malih investitora, ulažu ih u vrijednosne papire, a ulog uvećan za do tada realiziranu dobit isplaćuju investitorima tek po njihovom odlasku u mirovinu. Svaki investitor dobija svoj osobni račun u sklopu mirovinskog fonda, tako da se u svakom trenutku zna tko raspolaže kolikim sredstvima, odnosno sa kolikom će rentom raspolagati po odlasku u mirovinu. Zbog iznosa sredstava koji prikupljaju i ulažu u vrijednosne papire te zbog svoje sigurnosti i dugoročnosti investiranja, mirovinski fondovi predstavljaju izuzetan poticaj razvoju nacionalnih, a sa svojim rastom i međunarodnih tržišta kapitala.