Koliko ste puta čuli da se netko hrani dobro ili zdravo, a da niste bili na čistu što to zaista znači. Što je to dobra prehrana, a što je zdrava?

Prema tumačenju većine, dobra prehrana je ona koja uključuje puno mesa, masnoća, ugljikohidrata, kolača, domaćih specijaliteta, alkohola, jednom riječju dobra je hrana ona koja godi našem nepcu, koja je ukusna, a i koja odgovara našim običajima u društvu. Kako pozvati goste, a da se na stolu ne nađe sve gore nabrojano? Pa nećemo mu servirati mrkvu, salatu i suhu rižu.

S druge strane, pod zdravom prehranom se smatra ona koja je bez mesa, masnoća i bilo kakvih gurmanskih specijaliteta, normalno i bez okusa.

Nakon ovakvog shvaćanja pojmova dobra i zdrava, jasno je da većina glasa za dobru, a ne za zdravu hranu.

Zdravo se hranimo samo onda kada smo bolesni i kada treba smanjiti tjelesnu težinu. Takva prehrana od nas traži odricanje i pretvaramo se u žrtvu koju nitko ne razumije.

Svim mogućim zabranama sada se još dodaje i to da ne smijemo jesti ono što nam se sviđa.

Definiciju zdrave hrane protumačio bih malo drugačije od standardnog načina mišljenja.

Zdrava prehrana je ona koja organizmu daje sve ono što mu omogućava dobro funkcioniranje. Podsjetimo se da su organizmu potrebni i proteini i masnoće, šećeri, ugljikohidrati, minerali, vitamini, elementi u tragovima i adekvatni unos tekućine (uvijek je najbolja obična voda). Bez svega toga organizam će imati poteškoće u normalnom održavanju metaboličkih procesa, što je preduvjet, između ostalog, za održavanje zdravlja.

Rijeko se govori da prehrana može biti i dobra i zdrava i jednostavna i ukusna.

Ako polazimo od premise da je za zdrav organizam potrebna uravnotežena prehrana, onda se tako i hranimo.

Trebamo imati samo nekoliko osnovnih pravila.

Prvo je već spomenuto, a to je da organizmu trebaju svi navedeni elementi. Tu imam mali prijedlog, a to je da u prehrani treba biti 70% zelenoga, a ostalog po osobnoj želji. Drugo pravilo se zasniva na osnovnom računu. U 90% slučajeva nenormalna tjelesna težina je rezultat disbalansa unosa i potrošnje kalorija.

Kalorije se najviše nalaze u slatkom i masnom. Ako to smanjimo, a povećamo malo tjelesne aktivnosti, rezultati neće izostati.

Treće je da je potrebno u pripremi hrane koristiti više začina koje će jelo učiniti ukusnije, a s adekvatnom kombinacijom začina i zdravije.

Ima tu još pravila, ali mislim da je i ovo dosta. I na kraju, ipak sam zaboravio ono najvažnije, za sebe i svoje spremite hranu s malo više ljubavi!

Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na  [email protected]