U pravilu se oporezuju zarade i prometi. To su dva glavna područja oporezivanja. Zarada može biti od pojedinca (fizičke osobe), kada govorimo o dohotku, i od pravne osobe (poduzeća, institucije i dr.), kada u pravilu govorimo o dobiti. Oporezivanje dohotka propisuje Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. Oporezivanje dobiti uređeno je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit. Prometi su razne transakcije između osoba (fizičkih i pravnih), a najčešće se radi o kupoprodaji proizvoda, roba i usluga. Najrašireniji porez iz ove grupe je PDV, a oporezivanje se temelji na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i njegovom pravilniku. Drugi porez iz ove grupe je porez na promet nekretnina, a njegovu primjenu reguliraju Zakon o porezu na promet nekretnina i njegov pravilnik. Prometi pojedinih specifičnih proizvoda, roba i usluga oporezivi su i posebnim porezima, tvz. trošarinama. Svaka vrsta trošarine propisana je posebnim zakonom. 1. Porez na dohodak Porez na dohodak plaćaju fizičke osobe koje ostvare dohodak po nekoj osnovi. Glavne kategorije dohotka su: a) dohodak od nesamostalnog rada (plaća), b) dohodak od samostalne djelatnosti (od obrta i sl.), c) dohodak od imovine i imovinskih prava (npr. od najamnine), d) dohodak od kapitala (npr. od kamata), e) dohodak od osiguranja (isplate po osnovi polica osiguranja) i f) drugi dohodak npr. autorske naknade, primici učenika i studenata itd.). Postupak oporezivanja dohotka ovisi od vrste dohotka tj. nije jedinstven za sve vrste dohotka. Zapravo, postoje dva glavna načina oporezivanja: a) konačno oporezivanje prilikom isplate dohotka - postoje oblici dohotka kada se porez, obračunan i plaćen prilikom isplate dohotka, smatra konačnim. To znači da na kraju poreznog razdoblja ne treba podnijeti Poreznu prijavu poreza na dohodak. Stopa poreza i način obračuna poreza u ovom slučaju ovisi, prije svega, o vrsti dohotka. Zakon ovako uplaćen porez naziva predujmom poreza, jer uvijek postoji mogućnost da porezni obveznik na kraju godine podnese poreznu prijavu. b) oporezivanje na godišnjoj razini - kada se, iz nekog razloga, na kraju godine mora ili se želi podnijeti Porezna prijava poreza na dohodak. Tada se u Poreznoj prijavi navode svi dohoci ostvareni tijekom protekle godine, uzimajući u obzir: a) već uplaćeni porez (predujmovi poreza), b) neoporezivi dohodak (osobni odbici), c) obvezne doprinose i d) porezne olakšice, i obračunava se godišnja obveza za porez na dohodak, te razlika za uplatu ili povrat poreza, ovisno o tome da li je iznos uplaćenih predujmova manji ili veći od porezne obveze iz Prijave. Dohodak (osnovica) se oporezuje sa više stopa, gdje se porezna osnovica dijeli na intervale: 2. Porez na dobit. Porezom na dobit oporezuje se zarada domaćih pravnih i fizičkih osoba, ostvarena samostalnim i trajnim obavljanjem gospodarske djelatnosti. Fizička osoba je u pravilu obveznik poreza na dohodak, ali može postati obveznikom poreza na dobit: a) vlastitom odlukom ili b) po sili zakona - kada je u prethodnoj godini ostvarila ukupni primitak veći od 2.000.000 kuna, ili dohodak veći od 400.000 kuna, ili ako ima dugotrajnu imovinu veću od 2.000.000 kuna, ili ako je u prethodnoj godini zapošljavala više od 15 radnika. Porez na dobit plaća se po stopi od 20%. Na pojedine usluge primljene iz inozemstva obračunava se porez na dobit od 15%. 3. Porez na dodanu vrijednost PDV se plaća na isporuke (promet) dobara i usluga, a plaćaju ga domaće fizičke i pravne osobe. Stope PDV-a: Stopa Primjena 22% Glavna stopa, primjenjuje se na sve isporuke, osim: 10% Na usluge smještaja u turizmu 0% Na kruh, mlijeko i mliječne proizvode, knjige (znanstvenog, stručnog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog sadržaja), znanstvene časopise, lijekove, implantante,i na usluge prikazivanja filmova 4. Porez na promet nekretnina Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%. O ovom porezu pisali smo u više navrata, tako da se u ovom članku njime nećemo posebno baviti.