Automatske misli su često vrlo kratke, brze, javljaju se nenamjerno i spontano tijekom cijelog dana. Često smo potpuno nesvjesni da i imamo takve misli, ali uz malo uputa i prakse možemo ih naučiti lako prepoznati i kao rezultat toga bolje upravljati s raspoloženjem i ponašanjem
Misli uvelike utječu na način na koji doživljavamo svijet oko sebe, uključujući i naše emocionalno iskustvo. Ponekada se čini da nas odjednom preplave osjećaji, niotkuda, koji su previše intenzivni s obzirom na situaciju ili se čini da uopće ne odgovaraju situaciji. Ključ razumijevanja osjećaja je prepoznavanje misli povezanih s njima.
Danas ćemo se baviti s jednom specifičnom vrstom misli – automatskim mislima.
Automatske misli su često vrlo kratke, brze, javljaju se nenamjerno i spontano tijekom cijelog dana. Često smo potpuno nesvjesni da i imamo takve misli, ali uz malo uputa i prakse možemo ih naučiti lako prepoznati i kao rezultat toga bolje upravljati s raspoloženjem i ponašanjem.
Zašto se toliko usmjeravamo na misli?
Tijekom 2005., „National Science Foundation“ je objavio istraživanje prema kojem ljudi u prosjeku imaju od 12.000 do 60.000 misli dnevno. Wow! Kad bismo se angažirali svakom od njih, informacije bi nas preplavile. Srećom, tako ne funkcionira naš mozak. Većina misli prolazi kroz naš um izvan naše svijesti. Mozak prilično dobro filtrira ono što smatra nevažnim informacijama i usredotočuje se na ono što se čini bitno.
Ovaj filter dobro funkcionira većinu vremena. No, nekada i ne… Tako se možemo uhvatiti da smo usredotočeni na neke manje bitne informacije dok važne ne prođu kroz filter. Drugi pak puta pridajemo značenje nečemu što nije u potpunosti utemeljeno na stvarnim činjenicama situacije. Zaista je zanimljiv i složen naš um!
Uzmimo za primjer jednu situaciju –razgovor sa šefom koji nam daje osvrt na kvalitetu našeg rada. Neki su ljudi skloni usmjeravanju na nekoliko kritika koje su im upućene IAKO je većina povratnih informacija bila u pozitivnom tonu. Prepoznajete li se u ovom opisu? Taj fenomen nazivamo negativnim filtriranjem, što znači filtriranje svih osim negativnih informacija. Takav način gledanja često prate emocije poput razočaranja, tuge ili tjeskobe.
U ovom primjeru vidimo ono što se često javlja - automatske misli mogu potaknuti intenzivne neugodne emocije.
Obično smo svjesniji samih emocija nego misli koje ih pokreću.
Međutim, u većini slučajeva upravo automatske misli imaju najveću ulogu u određivanju osjećaja, a ne sama situacija.
Pogledajmo istu situaciju iz dva kuta:
Ivana je dobila povratnu informaciju od šefa u kojoj je 90% povratnih informacija bilo pozitivno, a tek 10% donekle negativno. Nakon toga, obuzeo ju je bijes, došlo je do pada koncentracije i na kraju je otišla ranije doma jer se nije osjećala dobro.
S druge strane, Marko je dobio iste povratne informacije kao Ivana te je ostatak dana bio dobro raspoložen. Kad je došlo vrijeme za povratak kući, odlučio je uložiti malo više vremena radeći na prezentaciji koju će održati sljedeći mjesec.
Objektivno je situacija bila ista – i jedan i drugi su dobili iste povratne informacije, ali je postojala značajna razlika u raspoloženju koje je uslijedilo. Ključ za razumijevanje te razlike je ispitivanje automatskih misli koje su se javile kod svakog od njih.
Ivana je pomislila: "Ovdje me ne cijene", "Moj šef ne zna o čemu govori" i "Beskorisno je čak i pokušavati ovdje obaviti dobar posao s ovakvim šefovima." Kao rezultat toga, osjećala se ljutito i ogorčeno i odlučila je da ne može završiti ili da ne vrijedi završiti dan posla.
Suprotno tome, Marko je na istu povratnu informaciju razmišljao: „Lijepo je čuti da sam se popravio u ovome.“, „Ona misli da mi ide prilično dobro u većini područja“ i „Nemam savršene rezultate u svakoj domeni, ali imao sam prilično dobre u većini i definitivno mogu uložiti više vremena da poboljšam svoje performanse u područjima koja nedostaju." Te su mu misli omogućile da tijekom dana osjeća više ugodnih emocija, i što je najvažnije, osjeća se motivirano da bude još učinkovitiji.
Shema: od misli preko emocija, do ponašanja:
SITUACIJA ⇒ AUTOMATSKE MISLI ⇒ OSJEĆAJI ⇒ PONAŠANJE
Automatske misli zapravo mogu imati mnogo oblika. Mogu biti verbalne, kao što je pokazano u gornjem primjeru. Umjesto rečenica mogu biti i pojedinačne riječi. Također, mnogi ljudi s vremena na vrijeme imaju automatske misli u obliku slika. Sukladno gornjem primjeru, Ivana je možda imala sliku sebe kako vrijedno radi za svojim stolom dok su njezin šef i suradnici tratili vrijeme. Bez obzira na oblik automatskih misli, možemo ih naučiti prepoznati i preispitati kako bi naposljetku djelovali i na osjećaje i ponašanja.
Ako vas zanima ova tema, ovdje možete saznati više:
Beck, J. (2011). Kognitivna terapija - osnove, educiranje i uvježbavanje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Cognitive bihevioral therapy Los Angeles: „Identifying Automatic Thoughts in CBT“. Poveznica: https://cogbtherapy.com/cbt-and-automatic-thoughts.
U sljedećem članku čitajte: Kako identificirati automatske misli?
