05.02.2014.

Što su to porezni akti i koje poznajemo?

Piše: Antonio Prtenjača

Ako smatrate da su Vam ugrožena prava, na “Zapisnik o poreznom nadzoru” možete podnijeti prigovor. Nitko ne može odrediti rok kraći od 5 dana za prigovor niti dulji od 20 dana, jer je tako određeno Zakonom.



Porezni akti su dokumenti kojim se pokreće, mijenja, dopunjava ili dovršava neka radnja u poreznom postupku. Akti koje poznajemo su porezno rješenje, zapisnik, zaključak, poziv, obavijest i slično. Tri porezna akta su najčešće obrađivana u literaturama, a mi ćemo ih na­vesti samo i isključivo jer su najčešći i u praksi, pa se pret­postavlja najveći interes.

Što je to „Zapisnik o po­reznom nadzoru“?

Kako sam naziv kaže, to je isprava, odnosno zapisnik o svim radnjama, izjavama stranaka ili trećih osoba, dokazima ili utvrđenim či­njenicama u poreznom nadzoru. Zapisnik ispunjava oso­ba koja obavlja nadzor, a prema potrebi zapisnik mo­že imati prilog. Zapisnik mora biti čitljiv, njemu se ne smije ništa dodavati naknadno, niti se sadržaj smije bri­sati. Ako se ipak naknadno nešto doda, može se sastaviti dodatak zapisniku, koji je „prilog“ prvog zapisnika. Ta­kođer, ako je nešto u zapisniku precrtano, isto mora ostati čitljivo, pa je običaj da se prekriži jednom kosom crtom.

Ako smatrate da su Vam ugrožena prava, na „Zapis­nik o poreznom nadzoru“ možete podnijeti prigovor. Nitko ne može odrediti kra­ći rok od 5 dana za prigovor niti dulji rok od 20 dana, jer je tako određeno Zakonom. Rok se počinje računati da­nom primitka zapisnika.

Ako porezni obveznik posjeduje određene materijalne dokaze kojim dokazuje kako mu je sastavljanjem zapisnika povrijeđeno neko zajamčeno pravo, prigovor se može usvojiti, te će se o tome sastaviti dokument ko­ji se zove „dopunski zapisnik“ na koji nema pravo pri­govora.

Bitno je napomenuti i ako, u određenim okolnos­tima, dođe do ponovnog postupka, utvrde se nove činjenice i prilože se novi do­kazi, te se sastavi novi zapisnik, ponovno je mogu­će uložiti prigovor na zapisnik.
Podijeli