Ako smatrate da su Vam ugrožena prava, na “Zapisnik o poreznom nadzoru” možete podnijeti prigovor. Nitko ne može odrediti rok kraći od 5 dana za prigovor niti dulji od 20 dana, jer je tako određeno Zakonom.
Porezni akti su dokumenti kojim se pokreće, mijenja, dopunjava ili dovršava neka radnja u poreznom postupku. Akti koje poznajemo su porezno rješenje, zapisnik, zaključak, poziv, obavijest i slično. Tri porezna akta su najčešće obrađivana u literaturama, a mi ćemo ih navesti samo i isključivo jer su najčešći i u praksi, pa se pretpostavlja najveći interes.
Što je to „Zapisnik o poreznom nadzoru“?
Kako sam naziv kaže, to je isprava, odnosno zapisnik o svim radnjama, izjavama stranaka ili trećih osoba, dokazima ili utvrđenim činjenicama u poreznom nadzoru. Zapisnik ispunjava osoba koja obavlja nadzor, a prema potrebi zapisnik može imati prilog. Zapisnik mora biti čitljiv, njemu se ne smije ništa dodavati naknadno, niti se sadržaj smije brisati. Ako se ipak naknadno nešto doda, može se sastaviti dodatak zapisniku, koji je „prilog“ prvog zapisnika. Također, ako je nešto u zapisniku precrtano, isto mora ostati čitljivo, pa je običaj da se prekriži jednom kosom crtom.
Ako smatrate da su Vam ugrožena prava, na „Zapisnik o poreznom nadzoru“ možete podnijeti prigovor. Nitko ne može odrediti kraći rok od 5 dana za prigovor niti dulji rok od 20 dana, jer je tako određeno Zakonom. Rok se počinje računati danom primitka zapisnika.
Ako porezni obveznik posjeduje određene materijalne dokaze kojim dokazuje kako mu je sastavljanjem zapisnika povrijeđeno neko zajamčeno pravo, prigovor se može usvojiti, te će se o tome sastaviti dokument koji se zove „dopunski zapisnik“ na koji nema pravo prigovora.
Bitno je napomenuti i ako, u određenim okolnostima, dođe do ponovnog postupka, utvrde se nove činjenice i prilože se novi dokazi, te se sastavi novi zapisnik, ponovno je moguće uložiti prigovor na zapisnik.
