U ove tople ljetne dane kada čeznemo za daškom vjetra, za kvadratom hlada i za nečim osvježavajućim u čaši odlučio sam napisati nešto o Švicarskoj u nadi kako ću barem na tren zaboraviti na sparinu i prepustiti se čarima predivnih Alpi. Pored svojih prirodnih ljepota Švicarska, točnije njezina valuta franak, kod investitora je na glasu kao sigurna luka kada se na morima svjetskih tržišta i burzi digne oluja. Dovoljan je pogled u prošlost koji će sve to samo potvrditi. 1978. druga naftna kriza - franak je ojačao na godišnjoj razini 28%; 1982. južnoamerička kriza - franak jača za 20%; 1987. - burzovni krah franak jača za 14% u odnosu na prošlu godinu; 1990. Kuvajt - franak jača za 12%; 1995. meksička kriza i krah USD - franak jača za 10%; 1998 azijska kriza i propast Long Term Capital Market fonda - franak jača za 5%; 2001 teroristički napadi na SAD - franak na godišnjoj razini jača za 9%. S tim problemom jakog franka bori se sve ove godine švicarska centralna banka. Jak franak ne pogoduje gospodarstvu koje je okrenuto izvozu jer poskupljuje švicarsku robu, niti ne pogoduje švicarskoj glavnoj gospodarskoj grani turizmu. Nakon što je u rujnu 2001. godine tečaj eura i franka dosegnuo 1,45 do današnjeg dana on vrlo malo fluktuira, te se kreće u rasponu od 1,45-1,48, unatoč nastojanjima švicarske centralne banke da smanji vrijednost franka na 1,50 za euro. U odnosu na američki dolar švicarska valuta je još više dobila na vrijednosti nego što je to slučaj u odnosu na euro. Naime, u siječnju za jedan dolar bilo je potrebno izdvojiti 1,71 franaka dok danas treba izdvojiti oko jedan i pol franak. Kako se očekuje jačanje eura u odnosu na američki dolar za pretpostaviti je kako će i švicarski franak dobiti na vrijednosti u odnosu na američki dolar. Tečaj koji se očekuje krajem godine je 1,43 franka za dolar. Ako se gleda metodom pariteta kupovne snage tada bi tečaj EURUSD trebao biti oko 1.10, dok bi tečaj USDCHF trebao iznositi oko 1,40. Za tečaj euro franak očekuje se da će krajem ove godine biti na 1,50, odnosno koristeći se metodom pariteta kupovne snage ravnotežni tečaj između eura i franka iznosi 1,52. Dakle, očekuje se manja deprecijacija (slabljenje) franka u odnosu na euro. Razlog tome analitičari vide u razlici u kamatama između erozone i Švicarske. Kamatna razlika (eng. spread) na desetogodišnju obveznicu eurozone u odnosu na istu iz Švicarske iznosi 180 baznih poena. Očekuje se kako će se ta razlika krajem godine smanjiti na ispod 100 baznih poena, te da će prinos na 10-godišnju obveznicu eurozne biti 4,75-4,50%, dok će na švicarsku prinos biti oko 3,80%. Tri su razloga koji utječu na kretanje spreada između dvije ekonomije. Npr. odnos između Švicarske i Njemačke. Prvo, razlika u stopama inlacije donosi oko 50 baznih poena spreada na nominalne kamatne stope. Drugo, fiskalna odnosno porezna politika također ima utjecaja od nekih 50 baznih poena spreda između dvije ekonomije. To se ponajprije odnosi na stopu poreza na dobit od ulaganja u obveznice. Treće, ono što je možda najteže izmjeriti je sigurnost ulaganja. Analitičari su izračunali kako u kriznim situacijama spread se širi za 80 baznih poena, dok u normalnoj situaciji on iznosi svega 10 baznih poena. Zadnji računovodstveni skandali američkih kompanija samo su ubrzali jačanje franka i donijeli nove probleme švicarskoj centralnoj banci. Kamatne stope posljednji puta su smanjene na franak ovog proljeća s ciljanog tromjesečnog LIBORA od 1,75% na 1,25% kako bi se spriječila daljnja aprecijacija (jačanje) franka. Švicarska centralna banka je u lipnju mjesecu iznenada smanjila kamate za dodatnih 50 baznih poena. Budući da se tečaj franka stabilizirao u odnosu na euro, te da se ne očekuje povećanje inflacije iznad 2% godišnje, kamatna stopa će do daljnjega ostati na ovoj razini. Analitičari predviđaju da će švicarska centralna banka tek u prosincu ove godine podignuti ciljanu kamatnu stopu na franak, ali uz preduvjet slabljenja franka u odnosu na euro do tečaja 1,50-1,52 i uz stopu inflacije ispod 2% godišnje.