U Hrvatskoj su kardiovaskularna oboljenja glavni razlog umiranja te su uzrok smrti u 47,4% slučajeva
I ove godine obilježen je svjetski dan hipertenzije o kojoj smo već govorili, ali i pored svakodnevnih upozorenja i dalje je povišeni arterijski tlak glavni neovisni čimbenik rizika za nastajanje kardiovaskularnih bolesti i smrtnost. Povišeni krvni tlak je i rizični čimbenik za nastanak moždanih udara i kronične bubrežne bolesti. Što se tiče Hrvatske, to se posebno ističe, jer je evidentno da je u Hrvatskoj kardiovaskularno oboljenje glavni razlog umiranja. Evo i nekoliko statističkih podataka.
Kada pogledamo podatke iz 2015. godine, kardiovaskularne bolesti su uzrok smrti u 47,4 % slučajeva. Umrle su 25.694 osobe, a od toga 14.678 žena i 11.007 muškaraca. Ranije je mišljenje bilo da muškarci više obolijevaju od kardiovaskularnih oboljenja, no kako je evidentirano, to se stanje promijenilo. Tu treba dodati još jedan zabrinjavajući podatak - kod osoba mlađih od 65 godina kardiovaskularna oboljenja zauzimaju drugo mjesto smrtnosti, odmah nakon malignih oboljenja. Tu naglašavamo da je u 2015. godini smrtnost od kardiovaskularnih bolesti osoba mlađih od 65 godina iznosila 2.631 osoba i to 2.020 muškaraca i 611 žena. To nam govori da je s produljenjem životne dobi došlo i do povećanog broja kardiovaskularnih oboljenja i do povećanja smrtnosti kod žena u odnosu na smrtnost muškaraca.
Ove podatke ne iznosimo da bi dodatno plašili ljude, nego nam oni ukazuju da je preventiva kardiovaskularnih oboljenja, kao i drugih bolesti, važan čimbenik bez kojeg ovo teško stanje nije moguće promijeniti na bolje. Tu prije svega mislimo na primarnu prevenciju koja je osnov poboljšanja općeg stanja organizma, pa time i kardiovaskularnog sustava. U primarnu prevenciju pripadaju one radnje o kojima već duži period govorimo. To su one standardne stvari kao što je smanjenje pretilosti, uzimanje manje količine kuhinjske soli, više kretanja, konzumiranje dovoljne količine tekućine, prestanak pušenja i smanjenje uzimanja alkoholnih pića. Kada je riječ o alkoholu, i tu već imamo različita mišljenja, od onih koji preporučuju uzimanje manje količine do onih koji u potpunosti zabranjuju konzumaciju alkohola.
U ovom dijelu u kojem govorimo o prevenciji treba naglasiti da nakon ranog otkrivanja poremećaja krvnog tlaka i propisane medikamentozne terapije, uz mijenjanje životnih navika, primjećujemo da pacijenti neredovito uzimaju terapiju, pa tako ponovo dovodi cijeli organizam u stanje nastanka većih kardiovaskularnih incidenata.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na[email protected]
