Nedavno izglasavanje nepovjerenja talijanskoj vladi i premijeru Romanu Prodiju u Senatu samo je otvorilo "pandorinu kutiju" u kojoj se trenutno Italija nalazi. Gospodarstvo Italije se nalazi u dosta nezavidnoj situaciji i vrlo teško će se u kratkom roku oporaviti. Većina ekonomista se slaže da ministar financija Italije g. Schioppa u borbi da dovede državne financije Italije u red, radi svoj posao najbolje što može. Ministar financija je suočen s proračunskim deficitom od 4,1 posto GDP, znatno više od dozvoljenih 3 posto. Javni dug Italije, gledano kroz bruto iznos, je enormno velik iznosi oko 109 posto GDP. Nedavno su zbog toga vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smanjile rejting Italije. Glavni razlog vide u nemoći ministra financija da dovede Italiju na pravi put. Smatraju da se g. Schioppa previše orijentirao na povećanje fiskalnih prihoda kroz više porezne stope, a premalo je poradio na smanjivanju budžetske potrošnje. Javne financije nisu jedini problem koji muči Italiju. Gospodarski rast Italije je prošle godine bio mizernih 1,5 posto, što je nešto više nego tijekom posljednjih pet godina kada je rast bio ispod 1 posto godišnje. Talijanske kompanije se vrlo teško nose s inozemnom konurencijom, troškovi rada su u odnosu na Njemačku od 2000. godine povećani za 20 posto. U prošlosti bi se ovakva situacija u Italiji riješila vrlo jednostvnom kratkoročnom mjerom devalvacije, no sada kada je Italija članica zajedničke monetrane unije to više nije moguće. Italija svoj dug (10 godišnje obveznice) plaća nešto skuplje od 4 posto, što ne bi bio slučaj da Italija nije u Eurozoni U odnosu na Njemačku razlika je nekih 30 baznih poena. Prije desetak godina razlika između njemačkog i talijanskog duga je bila ogromnih 500 baznih poena. Slično je i sa Grčkom koja je u istom rangu kao i Italija, te ima proračunski deficit od 5,2 posto GDP i javni dug od 108 posto GDP. Italija može zahvaliti tako niske stope financiranja svog duga prvenstveno Europskoj središnjoj banci koja uspješno drži inflaciju u Eurozoni oko niskih 2 posto i prema očekivanjima analitičara takva će još neko vrijeme i ostati. Zbog tako niskih stopa po kojima se države mogu zadužiti ministri financija dosta teško stežu proračunski remen. Države koje su unutar Eurozone su se obvezale držati proračunski deficit na maksimalno 3 posto GDP, a javni dug na najviše 60 posto GDP. Zadnji podaci pokazuju da su još uvijek četiri države sa proračunskim deficitom većim od 3 posto GDP (Portugal, Grčka, Italija i Njemačka), dok samo tri države imaju proračunski suficit (Finska, Španjolska i Irska). Pitanje javnog duga je najveći problem u Italiji, Grčkoj i Belgiji gdje je on na razini od oko 100 % GDP.